Životna iskustva koja se čuju: stvarni glasovi, stvarne promjene

Mentalno zdravlje sastavni je dio našeg ukupnog zdravlja i blagostanja. Ono utiče na to kako razmišljamo, osjećamo se, suočavamo sa svakodnevnim izazovima, gradimo odnose s drugim ljudima i učestvujemo u životu svoje zajednice. Ipak, o mentalnom zdravlju često govorimo tek kada se pojave poteškoće. Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se svake godine obilježava 10. oktobra, prilika je da se podsjetimo da mentalno zdravlje nije luksuz, znak slabosti niti tema o kojoj treba govoriti samo u kriznim situacijama. Ono je sastavni dio zdravlja, kvaliteta života i ljudskog dostojanstva.

Šta podrazumijeva mentalno zdravlje i zašto je važno?

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) definiše mentalno zdravlje kao stanje blagostanja koje ljudima omogućava da se nose sa životnim stresovima, ostvare svoje sposobnosti, uče i uspješno rade te doprinose svojoj zajednici.

Mentalno zdravlje važno je u svim životnim dobima – od djetinjstva i adolescencije do odrasle i starije životne dobi. Iskustva iz ranog djetinjstva, osjećaj sigurnosti, kvalitet odnosa s bliskim osobama i mogućnost da izrazimo svoje potrebe mogu imati značajnu ulogu u našem kasnijem blagostanju.

Na mentalno zdravlje utiču različita lična iskustva, porodični i društveni odnosi, životni i ekonomski uslovi. Iako su svi ljudi podložni rizicima, faktori poput siromaštva, nezaposlenosti, diskriminacije, nasilja, invaliditeta, dugotrajnog stresa i sl. mogu povećati rizik od mentalnih poteškoća, zbog čega je važno mentalno zdravlje posmatrati kao sastavni dio ukupnog zdravlja i kvaliteta života.

Mentalno zdravlje u svijetu: šta govore podaci?

Mentalno zdravlje predstavlja važan javnozdravstveni izazov širom svijeta. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju na obim potreba, ali i na važnost dostupne prevencije, podrške i kvalitetnih usluga.

Gotovo 1,2 milijarde ljudi širom svijeta živjelo je s nekim mentalnim poremećajem u 2023. godini – približno svaka sedma osoba. Među najčešćim su anksiozni i depresivni poremećaji. Globalno, više od 720 000 ljudi izvrši samoubistvo svake godine.

Iza ovih brojeva nalaze se ljudi sa svojim iskustvima, potrebama i izazovima. Podaci nas podsjećaju da mentalno zdravlje nije tema koja se tiče samo pojedinaca koji prolaze kroz poteškoće, već cijelog društva.

Šta možemo učiniti za svoje mentalno zdravlje?

Briga o mentalnom zdravlju ne mora uvijek podrazumijevati velike promjene. Male, svakodnevne aktivnosti mogu pomoći da bolje razumijemo svoje potrebe, održavamo osjećaj ravnoteže i lakše se suočavamo s izazovima.

Obratimo pažnju na svoje osjećaje

Pokušajmo prepoznati kako se osjećamo i šta nam je potrebno. Ne moramo potiskivati neugodne emocije niti uvijek biti dobro. Važno je dati sebi prostor da razumijemo vlastita iskustva, postavimo granice i prepoznamo vlastite potrebe. Razgovarajmo o mentalnom zdravlju bez srama i predrasuda.

Njegujmo odnose koji nam pružaju podršku

Podrška porodice, prijatelja i drugih bliskih osoba kojima vjerujemo može pomoći da se osjećamo manje usamljeno i lakše sagledamo situaciju kroz koju prolazimo. Povezanost s drugima važan je dio našeg blagostanja. Ako poteškoće traju, intenzivne su ili ometaju svakodnevni život, razgovor sa psihologom, psihoterapeutom, psihijatrom ili drugim odgovarajućim stručnjakom može biti važan korak. Ne moramo čekati da situacija postane neizdrživa da bismo zatražili pomoć.

Pronađimo vrijeme za odmor i aktivnosti koje nam prijaju

Dovoljno sna, kretanje, boravak na otvorenom, kreativne i fizičke aktivnosti mogu doprinijeti svakodnevnom blagostanju. Važno je pronaći ono što odgovara našim potrebama i mogućnostima.

Hranimo se uravnoteženo i redovno

Uravnotežena ishrana i redovni obroci pomažu nam da održimo energiju tokom dana i podržimo svoje fizičko i mentalno blagostanje. Važno je osluškivati potrebe svog tijela i nastojati usvojiti prehrambene navike koje našem tijelu odgovaraju.

Pronađimo načine za opuštanje i smanjenje stresa

Vježbe disanja, meditacija i tehnike svjesne usmjerenosti (mindfulness) mogu nam pomoći da se umirimo i lakše nosimo sa stresom. Pokušajmo usmjeriti pažnju na sadašnji trenutak, bez osuđivanja vlastitih misli i osjećaja i pronaći ono što nam pomaže da se osjećamo smirenije.

Važno je razumjeti da ovi faktori ne djeluju jednako na sve ljude. Njihov uticaj zavisi od brojnih okolnosti, a mentalno zdravlje ne može se svesti samo na individualnu snagu, karakter ili sposobnost osobe da se sama nosi sa životnim izazovima.

Šta ne treba raditi!

Ne usmjeravati energiju na ono što ne možemo promijeniti. Umjesto da trošimo vrijeme i energiju na stvari na koje nemamo utjecaj, usmjerimo pažnju na ono što možemo učiniti kako bismo se osjećali bolje.

Ne uvjeravati sebe da smo sami. Mnogi ljudi se povremeno osjećaju pod stresom, potišteno ili preopterećeno. Razgovor s bliskom osobom i traženje podrške mogu nam pomoći da lakše prođemo kroz teške trenutke.

Ne upoređivati se s drugima. Na društvenim mrežama najčešće vidimo samo ono što drugi žele podijeliti, a ne cjelokupnu sliku njihovog života. Svako ima svoje okolnosti, izazove i tempo, zato je važno usmjeriti se na vlastite potrebe i napredak.

Ne koristiti alkohol, cigarete, kockanje ili druge rizične supstance i ponašanja kao način suočavanja sa stresom. Iako se može činiti da donose kratkotrajno olakšanje, ove navike mogu dodatno narušiti mentalno zdravlje i otežati suočavanje s problemima.

Kako možemo doprinijeti mentalnom zdravlju drugih?

Briga o mentalnom zdravlju ne završava na nama samima. Način na koji slušamo druge, reagujemo na njihove poteškoće i gradimo odnose može doprinijeti osjećaju sigurnosti i pripadnosti.

Možemo početi jednostavnim koracima:

• Slušajmo bez osuđivanja i bez potrebe da odmah ponudimo rješenje.
• Pokažimo razumijevanje i pitajmo osobu kakva joj je podrška potrebna.
• Izbjegavajmo umanjivanje tuđih osjećaja i komentare poput „samo se opusti“ ili „drugima je gore“.
• Ne širimo predrasude o osobama koje prolaze kroz mentalne poteškoće.
• Podržimo stvaranje sigurnih prostora u porodici, školi, na radnom mjestu i u zajednici.
• Ohrabrimo traženje stručne pomoći kada je potrebna.

Ponekad je upravo spremnost da nekoga saslušamo bez osuđivanja važan prvi korak prema traženju pomoći.

Briga o mentalnom zdravlju zahtijeva zajedničko djelovanje kroz prevenciju, jačanje podrške i osiguravanje dostupnih stručnih usluga, uz posebnu pažnju prema djeci, mladima i osobama u nepovoljnim životnim okolnostima. Važno je graditi okruženja u kojima se o poteškoćama može otvoreno govoriti, pomoć tražiti bez srama, a svaka osoba osjećati prihvaćeno i poštovano, jer nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.

Azra Halilović