Prevencija.ba Logo
Search

Životna sredina

Životna sredina

Pozitivna socijalizaciju djece u društvu se prvenstveno odvija u porodicama, škole nastavljaju taj proces, a zatim ih okruženje pomaže usmjeravati prema primjerenim ponašanjima pomoću normi, zakona i propisa koji se dosljedno provode. 

Okolinske preventivne intervencije imaju za cilj ograničiti mogućnost za izloženost nezdravim i rizičnim ponašanjima i promovirati zdravije izbore. To je posebno važno okruženjima u kojim ima više okidača rizičnog ponašanja. Jednostavno rečeno, to se postiže mijenjanjem konteksta u kojem se ponašanje, poput korištenja psihoaktivnih supstanci, odvija, bilo na nivou društva ili na određenim mjestima, prodavnicama alkoholnih pića, javnim mjestima ili mjestima za zabavu.  Okolinske intervencije dijelimo u tri glavne kategorije: regulatorne (npr. donošenje zakona koji kontroliraju dostupnost psihoaktivnih supstanci), fizičke (npr. uređenje kafića – otežavanje brzog i prekomjernog konzumiranja alkohola, dizajniranje čaša kako bi se ljudima činilo da piju više alkohola nego što to stvarno čine, besplatni javni prijevoz po noći) i ekonomske (npr. velike porezi na duhanske proizvode, novčanu podršku za poticanje zdravih izbora, striktne alkoholne politike, smanjenja cijena bezalkoholnih pića, uključujući vodu na mjestima poput kafića i barova.). Cilj je učiniti zdraviji izbor najjednostavnijom opcijom.

Okolinske preventivne intervencije univerzalne su po usmjerenosti na najširu moguću publiku koja uključuje i one koji koriste i one koji ne koriste psihoaktivne supstance, a takvi su u većini. U takvim se intervencijama okolina indirektno upotrebljava za uticaj na populaciju, bez direktnog kontakta s tom populacijom, kao što je to slučaj u intervencijama u školskom ili porodičnom okruženju. U prirodi ovih intervencija je utvrđivanje prijetnji u okruženju, razvoj intervencija koje mogu na njih uticati kao i intervencija za osobe koje su tim prijetnjama izložene. Zdrava okruženja pozitivna su mjesta koja osnažuju jake strane u društvu i oslabljuju negativne uticaje.

Preventivne aktivnosti trebaju biti dio dugoročne strategije te da će vjerovatnoća njihove uspješnosti u promoviranju zdravijeg ponašanja biti veća kada se, uz njih, provode i okolinske preventivne politike.

Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, zajedno sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke koordinira i vodi proces izrade prve sveobuhvatne Strategije za prevenciju ovisnosti u FBiH. Također, NARKO-NE je dio radne grupe za razvoj alkoholnih politika za zaštitu djece i mladih u Bosni i Hercegovini koju vodi Centar za edukaciju mladih Travnik.

NARKO-NE provodi obuke o Evropskom prevencijskom kurikulumu, koji je temelj za edukaciju lokalnih i regionalnih donositelja/donositeljica odluka i politika te kreatora/kreatorica javnog mišljenja koji se bave problemima vezanim uz korištenje psihoaktivnih supstanci.