Konzumiranje droga je složen problem koji utječe na milione ljudi diljem svijeta. Mnogi ljudi koji koriste droge suočavaju se sa stigmom i diskriminacijom, što može dodatno naštetiti njihovom fizičkom i mentalnom zdravlju i spriječiti ih u pristupu potrebnoj pomoći.
Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i ilegalne trgovine drogama, osnovan od strane Ujedinjenih nacija, obilježava se svake godine 26. juna kako bi se ojačalo djelovanje i saradnja u postizanju svijeta bez zlouporabe droga. Cilj ovogodišnje kampanje je podići svijest o važnosti postupanja s ljudima koji koriste droge s poštovanjem i empatijom, pružanja dobrovoljnih usluga temeljenih na dokazima za sve, nuđenja alternativa kažnjavanju i davanja prioriteta prevenciji. Također naglašava se potreba za sveobuhvatnim strategijama za rješavanje zdravstvenih, društvenih i ekonomskih posljedica zlouporabe droga.
Prema izvještaju Ureda ujedinjenih nacija za droge i kriminal (United Nation Office on Drugs and Crime – UNODC) 316 miliona ljudi koristilo je drogu (isključujući alkohol i duhan) u 2023. godini, ili šest posto stanovništva u dobi između 15 i 64 godine, u usporedbi s 5,2 posto stanovništva u 2013. S 244 miliona korisnika, kanabis ostaje najčešće korištena droga, a slijede opioidi (61 milion), amfetamini (30,7 miliona), kokain (25 miliona) i ecstasy (21 miliona). Nove skupine ranjivih ljudi koje bježe od teškoća, nestabilnosti i sukoba mogle bi uzrokovati daljnji porast tih brojki, upozorava se u izvještaju.
Zbog niskih operativnih troškova i smanjenog rizika otkrivanja, tržište sintetičkih droga nastavlja se globalno širiti, a dominiraju stimulansi amfetaminskog tipa (ATS) poput metamfetamina i amfetamina. Zapljene ATS-a dosegle su rekordni nivo 2023. godine i činile su gotovo polovicu svih globalnih zapljena sintetičkih droga, a slijede ih sintetički opioidi, uključujući fentanil.
Poremećaji uzrokovani upotrebom droga nameću ogromne troškove pojedincima, zajednicama i zdravstvenim sistemima, zbog čega je ulaganje u prevenciju i rješavanje temeljnih uzroka problema kod pojedinca od krucijalne važnosti.
Cijena neuspjeha u borbi protiv poremećaja uzrokovanih uporabom droga je visoka – gotovo pola miliona smrtnih slučajeva i 28 miliona zdravih godina života izgubljenih zbog invaliditeta i prerane smrti u 2021. Preventivne politika i dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga utemeljenih na dokazima mogu pomoći u ublažavanju utjecaja upotrebe droga na zdravlje ljudi i zajednica.
Kako se sintetičke droge i nove metode trgovine razvijaju, tako se moraju razvijati i odgovori institucija i vlasti. Ilegalna trgovina drogom duboko je povezana s drugim zločinima, uključujući trgovinu ljudima, ilegalno rudarstvo i uništavanje okoliša. Zajedno, ovi međusobno povezani zločini dio su začaranog kruga koji učvršćuje siromaštvo, iskorištavanje, institucionalnu slabost i ovisnost.
Praćenje upotrebe droga među adolescentima ostaje ključno za razvoj učinkovitih budućih politika o drogama. Evropski školski projekt istraživanja o alkoholu i drugim drogama (The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs – ESPAD) u 37 evropskih zemalja pokazuje da iako opća upotreba droga opada, javljaju se novi zabrinjavajući trendovi.
Pušenje cigareta znatno se smanjilo u posljednjih nekoliko desetljeća, ali rani početak pušenja, naročito kod djevojčica raste, čije su se stope svakodnevnog pušenja u dobi od 13 godina ili mlađe nedavno povećale. Istovremeno, naglo raste korištenje e-cigareta i njihova svakodnevna upotreba, što izaziva zabrinutost zbog kombinovane upotrebe običnih i elektronskih cigareta.
Prevencija zlouporabe droga ima cilj spriječiti ili odgoditi upotrebu psihoaktivnih supstanci, te pomoći korisnicima da ne razviju poremećaje. Ipak, nisu svi pristupi koji se koriste u ovom području učinkoviti, pa je važno koristiti metode koje su zasnovane na dokazima.
