Neka istraživanja su pokazala da su kockanje i igre na sreću prisutnije u društvima gdje je socioekonomski standard nizak, a razlika među društvenim slojevima izražena. Dakle, što je društvo siromašnije, više kocka. Moguće objašnjenje je da, kada ljudi nisu u stanju u kraćem vremenu zaraditi potrebnu svotu novca, pribjegavaju onome što smatraju lakšim načinima zarade, odnosno kockanju. Ljudi koji učestvuju u kockanju smatraju da postoji nizak rizik a velika šansa za dobitak. Međutim, pretjerano kockanje može čovjeka stajati jako puno novaca. S vremena na vrijeme, osoba koja kocka može biti na dobitku, no bitno je znati da vjerovatnoća uvijek radi protiv njih. Organizatori kockanja ostvaruju profit. Kada bi svi koji kockaju stalno pobjeđivali niti jedna kockarnica ne bi opstala na tržištu. Građani FBiH su samo u kladionicama u 2022. potrošili preko 1,7 milijardi BAM. Međutim, (neumjereno) kockanje nije samo finansijsko pitanje. Ukoliko kockanje postane problem, može uticati na posao, porodicu, fizičko i mentalno zdravlje, odnose s drugima, osjećaje o sebi, kvalitetu života, zadovoljstvo životom, životni standard i učinak. U porodicama u kojima se jedan ili oba roditelja kockaju veća je vjerovatnoća da će se i dijete kockati. Kockanje može uticati na gubitak interesovanja za druge aktivnosti. Izostajanje iz škole ili s posla zbog kockanja utiče na karijeru ili šanse za dobivanje dobrog posla. Kockanje također utiče na ličnost, uzrokujući promjene u raspoloženju i probleme u socijalnom funkcioniranju i međuljudskim odnosima. Kockanje može uticati i na zdravlje osobe, uzrokujući probleme sa spavanjem, anksioznost, stres, depresiju, izljeve bijesa, suicidalna promišljanja, kao i pokušaje suicida. Također, budući da je kockanje protuzakonito za maloljetne osobe, oni se mogu dovesti u ozbiljne problem sa zakonom. Pokazalo se da osoba koja ima problem sa kockanjem utiče na živote osmero ljudi koji ga okružuju.

VIDEO – Game Over!            VIDEO – Kasica prasica