Odrasle osobe provode značajan dio života na radnom mjestu – gotovo trećinu svog vremena, a zdravlje i sigurnost zaposlenika ključni su elementi svakog uspješnog radnog okruženja. Ipak, različiti faktori i stresne situacije mogu povećati podložnost konzumiranju psihoaktivnih supstanci (poput alkohola, nikotina, kanabisa i sl.) ili razvoju ponašajnih ovisnosti (npr. kockanje, klađenje, pornografija) što se negativno odražava ne samo na osobu koja razvija problematično ponašanje, već i za cijelo radno okruženje, a i izvan njega.
Zloupotreba sredstava ovisnosti može dovesti do raznih negativnih posljedica po zaposlenike: izostajanja s posla, kašnjenja, umora, gubitka posla, bolesti te povećanih zdravstvenih troškova. Osim toga, prisustvo psihoaktivnih supstanci na radnom mjestu negativno utiče na sigurnost, povećava nivo stresa i pogoršava međuljudske odnose i raspoloženje – i kod korisnika psihoaktivnih supstanci i kod onih koji ih ne koriste.
Iako nijedna profesija nije zanemariva, ova situacija je posebno zabrinjavajuća u zanimanjima gdje su zaposlenici odgovorni za zdravlje i sigurnost drugih ljudi, jer konzumacija psihoaktivnih supstanci u tim slučajevima može imati ozbiljne, pa i po život ugrožavajuće posljedice.
Prema procjenama, između 5% i 20% radno aktivnog stanovništva u Evropi ima ozbiljne probleme s korištenjem alkohola ili droga. Takvi problemi povećavaju rizik od povreda na radu, incidentnih situacija, narušene radne etike te mogu dovesti do smanjene produktivnosti, loše kvalitete usluga i grešaka u radu.
Uzroci konzumiranja alkohola ili droga na poslu često su povezani s radnim, socijalnim i ličnim faktorima. Među radnim uzrocima izdvajaju se teški fizički i neugodni radni uslovi (hladnoća, dugo stajanje, ekstremni napori), nezadovoljstvo poslom, neredovno radno vrijeme i rad u smjenama. Socijalni faktori uključuju slabu podršku kolega, ograničenu slobodu odlučivanja i stresne radne okolnosti. Zaposlenici u okruženjima visokog pritiska i konkurencije ponekad koriste različita sredstva za poboljšanje kognitivnih sposobnosti kako bi povećali radnu učinkovitost.
Prevencija u radnom okruženju jednako je važna kao i u svakom drugom životnom okruženju. Organizacije, ustanove i kompanije trebaju ulagati u zdravlje i dobrobit svojih zaposlenih. Istraživanja pokazuju da je povrat uloženog u sigurnost i zdravlje na radu otprilike dvostruko veći za poslodavce.
Pored zdravstvenih koristi, postoje i snažni ekonomski razlozi za visoku razinu zaštite radnika. Troškovi nesreća i bolesti povezanih s radom za ekonomiju EU-a, godišnje iznose više od 3,3 % BDP-a – oko 460 milijardi eura (procjena za 2019). Iako je stvarna cijena za ljudsku dobrobit nemjerljiva, dobra praksa u oblasti sigurnosti i zdravlja na radu doprinosi većoj produktivnosti, konkurentnosti i održivosti organizacija.
*Udruženje NARKO-NE i Zavod za javno zdravstvo FBiH kroz kampanju „Profesionalnost nema promila. Imaš odgovor(nost)“ nastoje senzibilizirati poslodavce za kreiranje zdravog radnog okruženja i uticati na stavove, norme i ponašanja zaposlenika u vezi sa konzumiranjem alkohola na radnom mjestu.
*Na vizualima su prikazana zanimanja koja značajno utiču na zdravlje i dobrobit drugih ljudi, zbog čega je odgovorno ponašanje bez konzumacije psihoaktivnih supstanci od ključne važnosti. Za potrebe kampanje je korišten samo jedan rod u određenom zanimanju radi jednostavnijeg prikaza, pri čemu je jasno da se odnosi na sve rodove.
Ileana Šnur-Muratagić
