Odrastimo zajedno je nastavni program namijenjen promociji zdravlja, pozitivnog razvoja i izgradnje ličnosti djece od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Program je usmjeren na cjelovit razvoj djeteta, s posebnim naglaskom na unapređenje životnih kompetencija, odnosno razvijanje i jačanje socijalnih i ličnih vještina koje su djeci potrebne za uspješno suočavanje sa svakodnevnim izazovima.

Kroz različite aktivnosti i sadržaje, djeca imaju priliku bolje upoznati sebe, razvijati pozitivnu sliku o sebi i svojim sposobnostima, učiti kako prepoznati i izraziti vlastita osjećanja i potrebe te istovremeno razumjeti osjećanja i potrebe drugih. Posebna pažnja posvećuje se razvoju komunikacijskih vještina, međuljudskih odnosa i konstruktivnog rješavanja konflikata, pri čemu djeca uče da nesuglasice prevazilaze razgovorom, dogovorom i pregovaranjem, umjesto sukobom.

Važan cilj programa jeste i osnaživanje djece da izgrade zdravo samopouzdanje i razviju pozitivan odnos prema sebi. Samopouzdano dijete koje prepoznaje vlastite vrijednosti i vjeruje u svoje sposobnosti lakše donosi odluke, izražava svoje mišljenje i postavlja granice u odnosima s drugima. Istovremeno, razvijanje sposobnosti da se odupru negativnom pritisku vršnjaka pomaže djeci da donose odgovorne odluke i da ne prihvataju ponašanja koja mogu ugroziti njihovo zdravlje i dobrobit.

Na taj način, Odrastimo zajedno ne predstavlja samo program usmjeren na usvajanje znanja, već i važan oblik podrške djeci u razvijanju vještina potrebnih za svakodnevni život. Djeca koja imaju pozitivnu sliku o sebi, znaju prepoznati i verbalizirati svoja osjećanja i potrebe, uspješno komuniciraju, konstruktivno rješavaju konflikte i mogu se oduprijeti negativnim utjecajima okoline, spremnija su da se na zdrav i samouvjeren način suoče sa zahtjevima i izazovima odrastanja. Razvijanjem ovih kompetencija djeca se osposobljavaju da svjesnije donose odluke i biraju načine ponašanja koji doprinose njihovom fizičkom, emocionalnom i socijalnom zdravlju.

Edukaciju za učitelje i učiteljice koji će provoditi Program u svojim školama održale su stručne saradnice iz Stručnog centra za prevenciju ovisnosti Sanela Pekić i Kerima Delibašić.

Šta učesnici kažu o obuci i Programu:

Alma Hajdarević, Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona:

Socio- emocionalni razvoj djece ranog školskog uzrasta je veoma važan segment odgojno obrazovnih procesa. Upravo u tom polju će program Odrastimo zajedno pomoći nastavnicima u odgojnom pristupu i izgradnji ličnosti djece. Obuka je protekla uspješno, kolegice su pokazale visok nivo stručnosti i spremnosti na jačanje svojih kompetencija kroz današnje aktivnosti, te buduću primjenu Programa u radu. Pedagoški zavod Tuzanskog kantona će, uz koordinaciju sa Ministarstvom za obrazovanje i nauku Tuzlanskog kantona, pratiti implementaciju programa u pilot školama, te na osnovu povratnih informacija planirati daljnju, vjerujemo uspješnu saradnju po pitanju ovoga projekta.

Mirela Nukić, JU Prva osnovna škola Živinice:

Bilo mi je zaista lijepo i korisno. Došla sam s dobrom voljom i željom da naučim nešto novo, a odlazim s puno novih ideja i iskustava. Posebno su mi se dopale praktične aktivnosti, rad u grupama i razmjena iskustava s kolegama. Atmosfera je bila opuštena i pozitivna, a ono što sam naučila sigurno ću moći primijeniti u radu s djecom. Sve u svemu, jedno lijepo, korisno i inspirativno iskustvo.

The post Održane su četiri obuke za provoditelje programa Odrastimo zajedno appeared first on Prevencija.ba.

Ako se odlučiš pridružiti projektu Hiljadu zašto, nekoliko zato, očekuju te zanimljivi, interaktivni i edukativni sadržaji kroz koje ćeš učiti, družiti se i razvijati nove vještine. Projekt uključuje radionice usmjerene na razvoj životnih vještina, aktivnosti u zajednici, ali i brojne zabavne sadržaje.

Ako te odaberemo, obavezan/obavezna si:

– učestvovati na treningu koji će se održati u našim prostorijama na Mojmilu, na način da je prvi dio treninga planiran za 26. i 27. septembar, a drugi dio treninga je planiran za 10. i 11. oktobar ove godine (od 9 do 17 sati uz stalno prisustvo dvije trenerice)

– učestvovati u projektnim aktivnostima u četiri-osam sati mjesečno do 30. 6. 2027.

Dinamika rada će biti planirana i dogovarana u skladu sa školskim i drugim obavezama volontera i volonterki.  Mi snosimo sve troškove vezane za volontiranje (prevoz, hrana, osvježenje, materijal za rad) a od tebe očekujemo malo tvog vremena i puno energije. Nije nam bitno jesi li prije volontirao/volontirala ili ne niti kakav imaš uspjeh u školi. Certifikat dobiješ nakon završetka projektnog ciklusa.

Prijaviti se možeš ovdje, ali te molim da pažljivo pročitaš tekst jer se tamo nalazi dosta važnih informacija.

Za sva dodatna pitanja možeš se javiti na Viber ili WhatsApp, na broj  062 959 188 (Ajna Maličbegović) ili putem Facebooka Stručni centar za prevenciju ovisnosti, Instagrama prevencija_ba. A ako želiš znati više o našem radu posjeti neku od navedenih mreža ili našu web stranicu prevencija.ba.

The post Otvoren je poziv za projekt Hiljadu zašto, nekoliko zato appeared first on Prevencija.ba.

U ovom ciklusu učestvovalo je 36 mentorskih parova, uglavnom studentice iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine i djeca iz socijalno rizičnih okruženja. Kroz individualna druženja i grupne aktivnosti, između oktobra 2025. i juna 2026. godine, gradili su odnose prijateljstva i  povjerenja koji su sigurno važni i za djecu, ali i mentorke.

Volonterke su redovno imale grupne i individualne savjetodavne sastanke, kao i radionice na kojima su radile na sebi. Stručnjaci iz različitih oblasti pomogli su im da unaprijede vještine i to od fotografije, preko mentorstva, do razumijevanja dječijih potreba i ličnog razvoja.

Posebno je zadovoljstvo kada pozovemo eksterne stručnjake koji su nekada i sami počinjali kroz svoje studentske dane kao volonterke i volonteri SBSS-a, kako bi održali radionice za rad na sebi i suočavanje sa eventualnim izazovima u volontiranju. Radionica koja je volonterkama ostala posebno upečatljiva, bila je ona koju je vodila Đana Lončarica, dipl. psihologinja, geštalt psihoterapeutkinja, porodična sistemska psihoterapeutkinja, dječja i adolescentna psihoterapeutkinja.

Kroz žive primjere, ogromno iskustvo, stručnost i empatiju, približila je volonterkama kako je i sama imala 2 mlađa brata od 2004., u prvim godinama implementacije SBSS-a u Bosni i Hercegovini, ali i kako da se nose sa eventualnim izazovima u ponašanju kod djece. Kako Đana sama navodi: „volonterke rade veoma važne stvari i ustvari djeci koja nemaju baš jednake i lagane uslove za život i rast, omogućuju im i modeliraju pozitivne stvari poput prijateljstva, dogobrog odnosa, dobre komunikacije i ustvari omogućuju djeci da ta pozitivna iskustva sutra u budućnosti pozitivno utiču na njih, da oni mogu posezati u vanjskom svijetu prema svojim vršnjacima, prema prijateljima, ali i u profesionalnom životu da prave napretke ojačanih emocionalnih i psihosocijalnih kapaciteta“.

Partnerstva koja su obogatila program

Ono što je ovaj ciklus dodatno izdvojilo jesu partnerstva s organizacijama koje prepoznaju vrijednost programa Stariji brat, starija sestra. Nakon saradnje u prethodnim ciklusima, tokom ovog ciklusa potpisan je Memorandum o saradnji s Muzejom ratnog djetinjstva, čime je saradnja formalizirana i postavljena na duže staze, a omogućava svim našim mentorskim parovima besplatan posjet Muzeju.

Djeca i volonteri klizali su zahvaljujući Hokejaškom klubu Medvjedi i Centru Skenderija, koji su obezbijedili besplatan termin, klizaljke i stručnu podršku trenera. Posjetili su i Sajam knjige, gdje su mnogi po prvi put istinski zavoljeli čitanje. Nastavljena je i saradnja s Udrugom Srce za bližnje kroz aktivnost posvećenu međugeneracijskoj solidarnosti koja je ponovo okupila djecu, volontere i starije osobe, otvarajući prostor za razmjenu iskustava koja, čini se, budi najbolje u svim generacijama.

Posebno se pamti posjeta Vijećnici, organizirana pod pokroviteljstvom Grada Sarajeva. Djeca i volonterke razgovarali su i družili se s gradonačelnikom Samirom Avdićem koji je spremno odgovarao na različita pitanja, zatim smo obišli stalne postavke unutar Vijećnice, te imali priliku da se upoznaju sa historijskim značajem Vijećnice.

Ciklus je zaokružen zajedničkim izletom, posljednjom prilikom da se grupa okupi prije zatvaranja mentorskog ciklusa, gdje smo se igrali različitih društvenih igara, odbojke, crtali…

Brojka koja govori više nego što se čini

Tokom devet mjeseci volonterke su prikupile preko 2000 sati volontiranja. Iza tog broja stoje mnogi razgovori, zajedničke šetnje, izrada nakita, sitni problemi koji su rješavani zajedno, tačnije sve ono što jednom djetetu znači da ima svoju „stariju sestru“.

Ipak, ne smijemo i ne želimo program svesti na brojke. Volonterke su djeci bile kontinuitet, sigurna odrasla osoba, neko ko dolazi, sluša, pamti i ostaje prisutan. U preventivnom radu upravo su takvi odnosi najčešće ono što pravi razliku.

Program je i ove godine pokazao koliko jedan pouzdan odnos može promijeniti tok djetinjstva, ali i koliko volontiranje mijenja same volonterke kako su same naglasile na posljednjem grupnom savjetodavnom sastanku.

Program Stariji brat, starija sestra realiziran je uz podršku Fondacije za podršku i razvoj mentorstva Stariji brat, starija sestra.

The post 2000 sati volontiranja i bezbroj uspomena za cijeli život: 22. godina programa ‘Stariji brat, starija sestra’ u Stručnom centru za prevenciju ovisnosti appeared first on Prevencija.ba.

Stručni centar za prevenciju ovisnosti poziva jednu mladu osobu od 18 do 30 godina iz Bosne i Hercegovine za volontiranje u Aachenu (Njemačka) u okviru programa Evropske snage solidarnosti!

O projektu

Solidarnost s osobama s invaliditetom (Solidarity with People with Disability)
Volontiranje se odvija u organizacijama Pax christi Aachen i Vinzenz-Heim Aachen koje podržavaju inkluziju i samostalnost osoba s invaliditetom.

Šta volonteri/volonterke rade?

Bit ćeš dio tima koji:

• pomaže u svakodnevnim aktivnostima (npr. postavljanje stola, kuhanje kafe)
• organizuje slobodno vrijeme i zajedničke aktivnosti
• pruža podršku pri kupovini, kuhanju, putovanjima
• asistira osobama s invaliditetom u kretanju i komunikaciji
• učestvuje na timskim sastancima i razmjeni ideja

Trajanje i uslovi

• Volontiranje traje 12 mjeseci, a počinje čim se završi proces pripreme i dobijanja vize.
• Poznavanje njemačkog jezika nije obavezno (ali je poželjno).
• Svi troškovi su pokriveni – kurs jezika, zdravstveno osiguranje, smještaj, prijevoz i džeparac!
• Tokom cijelog procesa imaš podršku mentorice iz Stručnog centra.

Kako se prijaviti?

Prijave su otvorene do ponedjeljka, 13. jula 2026. godine, pa ne čekaj! Pošalji svoj CV i motivaciono pismo na:
ajna.malicbegovic@prevencija.ba

Sa odabranim kandidatom bit će obavljen intervju, nakon čega slijedi priprema za put i početak tvoje evropske avanture!

Želiš čuti iskustva drugih mladih?

Pročitaj priče naših bivših volontera i volonterki – možda te baš one inspirišu da napraviš svoj prvi korak!

*Program Evropske snage solidarnosti (ESC) pruža mladima priliku da volontiraju ili rade na projektima koji doprinose zajednici širom Evrope. Stručni centar za prevenciju ovisnosti akreditovan je za slanje i primanje volontera u okviru ESC programa od 2014. godine.

The post Volontiraj u Njemačkoj! appeared first on Prevencija.ba.

Posebnu vrijednost susretu dala je razmjena iskustava između iskusnijih kolegica i kolega, koji program provode već duže vrijeme, i onih koji su se tek nedavno uključili u njegovu realizaciju. Kroz otvoren razgovor, učesnici su podijelili izazove, uspjehe i korisne savjete iz rada s mladima, čime su dodatno osnažili zajednicu provoditelja programa.

Evaluacija je još jednom potvrdila da je program Ko zapravo pobjeđuje? koristan, uspješan i da ostvaruje pozitivne rezultate među mladima. Učesnici su istakli da program doprinosi razvoju znanja, stavova i vještina koje su važne za prevenciju rizičnih ponašanja te da postoji potreba za njegovim širenjem na područje cijele Bosne i Hercegovine. Također, naglašeno je da program treba posmatrati kao dio šireg i sveobuhvatnog pristupa prevenciji, koji uključuje različite aktere i aktivnosti usmjerene na podršku zdravom odrastanju djece i mladih.

Kroz metaforu putovanja učesnici su imali priliku osvrnuti se na vlastito iskustvo provedbe programa. Razgovarali su o očekivanjima i motivaciji s kojima su započeli ovaj put, o najvažnijim znanjima i iskustvima stečenim tokom edukacije i pripreme za izvođenje programa, kao i o trenucima na koje su posebno ponosni u radu s djecom. Podijelili su i situacije koje su ih iznenadile, prepreke s kojima su se susretali te načine na koje su ih uspješno prevazilazili.

Susret je bio prilika i za pogled u budućnost. Zajedno su definirani naredni koraci u unapređenju i daljnjem razvoju programa, a učesnici su razmišljali o tome šta žele postići kroz svoj rad i kako vide budućnost programa Ko zapravo pobjeđuje?. Na kraju je dogovoren i novi susret naredne godine, kada će se ponovo okupiti kako bi nastavili učiti jedni od drugih, pratiti rezultate programa i zajednički doprinositi razvoju kvalitetne prevencije u Bosni i Hercegovini.

The post Program “Ko zapravo pobjeđuje?” potvrđuje svoju vrijednost u radu s mladima appeared first on Prevencija.ba.

Regionalna mreža koja dugo nedostaje

Konferencija je okupila istraživače, stručnjake iz prakse i kreatore politika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Ovo je prvi put da se stručna zajednica iz cijele regije okupila s ciljem mapiranja stanja prevencijske nauke, razmjene iskustava i postavljanja temelja za dugoročnu saradnju. Uz domaćine Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Laboratorij za prevencijska istraživanja (PrevLab),  konferenciju su podržali Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Stručni centar za prevenciju ovisnosti iz Bosne i Hercegovine, te Agencija Europske unije za droge (EUDA), što je ovom skupu dalo i evropsku dimenziju.

Snažan program s međunarodnim predavačima

Konferenciju je prvog dana otvorio Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za ovisnosti, koji je predstavio strateške i programske politike prema ovisnostima u Hrvatskoj. Posebnu težinu skupu dalo je plenarno predavanje dr. sc. Angeline Brotherhood iz Centra za kompetencije u ovisnostima Austrijskog nacionalnog instituta za javno zdravlje u Beču, te je jasno poručila: regija više ne može priuštiti prevencijske programe koji nisu zasnovani na dokazima. Njena poruka bila je i izazov i poziv na akciju. Značajno mjesto zauzela su i pozvana predavanja u kojima je predstavnik svake zemlje napravio kratki pregled razvoja prevencijske nauke u svojoj državi.

Drugog dana konferenciju je obilježilo predavanje prof. Douga Coatsworthа s Odjela za socijalni rad Sveučilišta u Tennesseeju, USA. Njegovo izlaganje dotaklo se ključnog pitanja koje muči praksu diljem regije, a odnosi se na to da nije dovoljno imati dobar program, već je važno kako se on provodi i koliko odgovara lokalnom kontekstu. Poruka koja rezonira svima koji su ikada pokušali implementirati “gotov” model u drugačijoj sredini. Dr. sc. Ana Kozina iz Educational Research Institututa u Sloveniji predstavila je istraživanja o socijalnim i emocionalnim kompetencijama u školama, naglasivši ulogu raznolikosti i inkluzije kao temelja za zdrave odnose u odgojno-obrazovnom okruženju.

Poster prezentacije

Uz plenarna i pozvana predavanja, konferencija je uključila i vođene poster prezentacije, u kojima su istraživači i stručnjaci iz prakse imali priliku predstaviti konkretne projekte i istraživanja. Taj način rada stvorio je prostor gdje se razmjenjuju ideje, naknadno postavljaju pitanja i sklapaju buduće saradnje.

Šta dalje?

Godine rada, projekata, publikacija i intervencija, a sada je stiglo vrijeme da se pogleda šta je dalo rezultate, a šta treba mijenjati. Istraživači iz svih šest zemalja zajedno su mapirali ostvareno, čime je po prvi put stvoren zajednički regionalni istraživački inventar.

Posljednjeg dana program je zatvorio blok o političkim i sistemskim okvirima za prevenciju. Predstavnici svake od država iznijeli su kako prevencija izgleda na razini zakona, strategija i institucija, te gdje su praznine koje treba popuniti da bi dobri programi mogli zaživjeti u sistemima, a ne ostati izolirani projekti. Na završnom panelu i u zaključcima konferencije jasno je artikulirana vizija: PREVREG nije jednokratni događaj. Cilj je izgraditi regionalnu mrežu saradnje koja će trajno poticati primjenu naučnih saznjanja u prevencijskoj nauci i javnozdravstvenim politikama, omogućiti razmjenu primjera dobre prakse te promicati savremene standarde prevencijske nauke u svim zemljama regije.

Konferencija je pokazala da znanje, volja i kapaciteti postoje – u svakoj od šest zemalja. Ono što je nedostajalo bila je platforma koja ih spaja. PREVREG je tu platformu stvorio.

The post Prva regionalna konferencija – PREVREG appeared first on Prevencija.ba.

Atmosfera tokom obuke bila je izuzetno motivirajuća i interaktivna, a aktivno učešće i otvorenost grupe dodatno su doprinijeli kvaliteti rada i razmjeni iskustava. Ovakvi treninzi predstavljaju važan korak u razvoju kvalitetne i održive prevencije u Crnoj Gori i regionu, ali i priliku za jačanje međusobne saradnje stručnjaka i institucija. Stručni centar za prevenciju ovisnosti ponosan je što je doprinio širenju EUPC zajednice i jačanju kvalitetne, naučno utemeljene prevencije u regionu. 

Voditeljica obuke Jana Šekularac, Samostalna savjetnica za prevenciju bolesti ovisnosti u Opštini Bar podijelila je svoje dojmove: 

Bilo mi je veliko zadovoljstvo biti dio realizacije prvog EUPC treninga u Crnoj Gori zajedno sa kolegama iz Stručnog centra za prevenciju ovisnosti. Posebno mi je značila veoma aktivna i motivisana grupa učesnika, otvorenost za diskusiju i spremnost da kritički promišljamo o prevenciji i načinima unapređenja prakse u našim zajednicama. Povratne informacije učesnika pokazale su da postoji stvarna potreba za naučno utemeljenim pristupima prevenciji, što ovaj trening čini posebno važnim. Vjerujem da je ovo tek početak kvalitetne saradnje i razvoja „evidence-based“ prevencije u Crnoj Gori i regionu. 

Tokom dvodnevnog treninga učesnice su su stekle osnovno znanje o kvalitetnoj i djelotvornoj prevenciji ovisnosti koja je zasnovana na naučnim dokazima. Također im je trening pružio osnovne preglede standarda kvalitete koji se primjenjuju i koji su podloga za kreiranje i provođenje intervencija, kao i pregled djelotvornih intervencija u različitim oblastima kao što su porodica, škola, radno mjesto, životna sredina, lokalna zajednica i mediji. Učesnice su imale priliku razmijeniti iskustva iz prakse te razgovarati o izazovima i mogućnostima unapređenja preventivnog rada u lokalnim zajednicama. Poseban fokus bio je na važnosti evidence-based pristupa u planiranju i provođenju preventivnih aktivnosti. 

O svom učešću na obuci Danica Markolović, pomoćnica sekretara za sport i mlade u Opštini Bar rekla je: 

S obzirom da sam po struci ekonomista i ovo nije moja primarna oblast izuzetno mi se dopao način rada, stručnost trenerica i trenera i prilika da steknem nova znanja i drugačiju perspektivu o važnosti prevencije i rada sa ljudima. 

Nova energija, nova saradnja i ista misija – da EUPC raste i povezuje ljude širom regiona. 

The post EUPC stigao u Crnu Goru: Bar otvorio vrata savremenoj prevenciji ovisnosti appeared first on Prevencija.ba.

Događaj je održan 28. aprila, na Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu, čime je dodatno naglašena važnost sistemskog pristupa zaštiti zdravlja zaposlenih i stvaranju sigurnih radnih uslova. Aktivnost predstavlja nastavak zajedničkih inicijativa u oblasti prevencije ovisnosti u radnom okruženju.

Prezentacija i obuka okupile su učesnice i učesnike iz šest različitih gradova Zeničko-dobojskog kantona, iz ustanova sistema socijalne zaštite, zdravstva, sigurnosti i obrazovanja, ističući bitnost uključivanja privatnog sektora u ovakve aktivnosti. Jedna od tačaka današnjih diskusija je bila i bitnost podizanja svijesti menadžment nivoa u privatnom sektoru o bitnosti prevencije i značaja zdravog radnog okruženja.

U uvodnom dijelu prisutnima se obratio Amir Hasanović, izvršni direktor Stručnog centra, ističući značaj partnerstva između stručnih organizacija, institucija i poslodavaca u razvoju održivih rješenja za zdravo radno okruženje.

Poseban doprinos dala je prof. dr. sc. prim. Aida Ramić – Čatak, dr. med., pomoćnica ravnatelja za medicinske poslove i voditeljica Sektora javnog zdravstva Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, koja je predstavila rezultate istraživanja o nadzoru i zaštiti zdravlja zaposlenika u radnom okruženju u Federaciji BiH, naglašavajući ključne izazove i preporuke za unapređenje prakse.

Program obuke bio je usmjeren na konkretne potrebe poslodavaca, a učesnici su kroz interaktivne sesije imali priliku upoznati praktične alate za prepoznavanje i rješavanje problema u radnom okruženju – uključujući teme ovisnosti, mentalnog zdravlja i organizacijske podrške zaposlenima.

Obuku je vodila Ileana Šnur – Muratagić, stručna saradnica na programu prevencije ovisnosti u radnom okruženju, koja je kroz predavanja i radionice obradila ključna pitanja vezana za ulogu poslodavaca i kolega u očuvanju zdravlja zaposlenih, kao i važnost uvođenja strukturiranih programa unapređenja zdravlja.

Poseban fokus stavljen je na predstavljanje sveobuhvatnog programa koji poslodavcima nudi jasne korake – od procjene stanja, preko edukacije i razvoja internih politika, do implementacije i praćenja rezultata. Na kraju događaja svim učesnicama i učesnicima uručeni su certifikati o učešću.

Poruka događaja je jasna: ulaganje u zdravo radno okruženje nije trošak, već strateška investicija koja doprinosi produktivnosti, zadovoljstvu zaposlenih i dugoročnoj održivosti organizacija i kompanija.

The post U Zenici održana prezentacija i obuka Zajedno za zdravo radno okruženje appeared first on Prevencija.ba.

Konferencija je okupila relevantne stručnjake iz oblasti obrazovanja, socijalne zaštite i zdravstva s ciljem jačanja međusektorske saradnje i pronalaska sistemskih rješenja za sve izraženiji problem nasilja među mladima. Posebno je istaknuto da se nasilje ne može posmatrati izolovano, već kao kompleksan društveni izazov koji zahtijeva uključivanje porodice, škole i institucija.

U ime Stručnog centra za prevenciju ovisnosti, značajan doprinos konferenciji dao je direktor Amir Hasanović, koji je imao čast da bude uvodničar skupa. U svom obraćanju naglasio je važnost primjene principa prevencijske nauke, posebno u kontekstu ograničenih resursa:

„Izuzetna čast što sam imao priliku ispred Stručnog centra za prevenciju ovisnosti kao uvodničar govoriti na temu prevencijske znanosti, te ukazati na značaj primjene pristupa za koje imamo dokaze da su djelotvorni. Resursi su nam svakako oskudni, moramo biti pametniji u odabiru i finansiranju preventivnih programa!“

Hasanović je također izrazio zahvalnost Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu na pozivu i kontinuiranoj saradnji u promociji kvalitetnih i naučno utemeljenih preventivnih praksi.

Tokom konferencije istaknuto je da su savremeni izazovi, poput prijetnji sigurnosti u školama, dodatno opteretili obrazovne institucije, koje se sve češće nalaze u ulozi žrtve šireg društvenog nasilja. Upravo zbog toga, naglašena je potreba za koordiniranim djelovanjem svih relevantnih aktera – od obrazovnog sistema, preko centara za socijalni rad, do zdravstvenih ustanova.

Konferencija PrevCon26 predstavlja nastavak kontinuiranih aktivnosti usmjerenih ka unapređenju prevencije nasilja, uključujući brojne kampanje, edukacije i razvoj novih politika. Zaključci ovog skupa poslužit će kao važna osnova za dalji razvoj strategija koje imaju za cilj stvaranje sigurnijeg i zdravijeg okruženja za djecu i mlade.

Učešće Stručnog centra za prevenciju ovisnosti na ovom značajnom događaju potvrđuje našu opredijeljenost ka promovisanju efikasnih, dokazima potkrijepljenih pristupa u prevenciji, kao i jačanju saradnje sa akademskom zajednicom i institucijama sistema.

The post Stručni centar za prevenciju ovisnosti na konferenciji PrevCon26 u Tuzli appeared first on Prevencija.ba.

Sjednici su prisustvovali članovi i članice Skupštine, predstavnici volontera, zaposlenici i saradnici, kao i partneri i prijatelji organizacije, koji su imali priliku upoznati se s ključnim rezultatima rada u protekloj godini, ali i planovima za budući period.

Na samom početku sjednice riječi dobrodošlice uputio je direktor Amir Hasanović te predsjednik Skupštine Tarik Smailbegović, nakon čega je izvršen izbor verifikacijske komisije i zapisničara, te predstavljen izvještaj o prisutnosti članova. U nastavku se prisutnima obratila predsjednica Upravnog odbora, Ivona Čelebičić ističući značaj transformacije u Stručni centar kao prirodan korak u razvoju organizacije, ali i potvrdu dugogodišnjeg rada, stručnosti i posvećenosti u oblasti prevencije ovisnosti, koja je izgrađena na temeljima svega onoga što je bio NARKO-NE.

Poseban fokus sjednice bio je na predstavljanju izvještaja o radu i finansijskog izvještaja za proteklu godinu, kroz koje su istaknuti ključni rezultati ostvareni tokom 2025. godine. Naglašeni su kontinuirani napori u razvoju preventivnih programa, jačanju saradnje s lokalnim zajednicama, kao i unapređenju stručnih kapaciteta organizacije, a oba izvještaja jednoglasno su usvojena od strane Skupštine.

Tokom diskusije o radu u prethodnoj godini, prisutni su imali priliku razmijeniti mišljenja, podijeliti iskustva i ukazati na izazove, ali i mogućnosti za dalji razvoj. Nakon konstruktivne diskusije, usvojeni su izvještaj o radu i finansijski izvještaj, čime je potvrđena transparentnost i odgovornost u radu Stručnog centra.

U nastavku sjednice predstavljen je Program rada za 2026. godinu, koji uključuje nastavak postojećih programa, razvoj novih inicijativa, te dodatno jačanje stručnog djelovanja i saradnje s relevantnim akterima u zajednici. Također, prisutnima su se obratili i gosti, partneri i saradnici, koji su izrazili podršku daljem radu i razvoju Stručnog centra.

Sjednica je završena zakuskom uz neformalno druženje, što je dodatno doprinijelo jačanju međusobnih veza i razmjeni ideja.

Zajednički zaključak ove Skupštine jeste da prelazak u Stručni centar za prevenciju ovisnosti predstavlja važan iskorak ka još kvalitetnijem i sistematičnijem djelovanju, te da prevencija ostaje ključna društvena odgovornost – ne kao trošak, već kao dugoročna investicija u zdravlje i dobrobit zajednice.

The post Održana 24. redovna sjednica Skupštine Stručnog centra appeared first on Prevencija.ba.