Tokom prezentacije posebno je naglašen značaj redovnijeg provođenja sistematskih zdravstvenih pregleda, koji omogućavaju pravovremeno prepoznavanje simptoma i potencijalnih zdravstvenih problema te pružanje odgovarajuće brige zaposlenicima. Istaknuto je da očuvanje zdravlja na radnom mjestu zahtijeva kontinuiran i organizovan pristup, u kojem poslodavci imaju važnu ulogu u stvaranju uslova za sigurniji rad i unapređenje dobrobiti zaposlenih. Prevencija ovisnosti važan je dio sveobuhvatne brige o zdravlju na radnom mjestu. Problemi povezani s upotrebom alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci, kao i poteškoće koje utiču na mentalno zdravlje, mogu se odraziti na dobrobit zaposlenika, međuljudske odnose, radnu sposobnost i sigurnost na radu. Zbog toga je važno razvijati preventivne programe koji, uz informisanje i edukaciju, podstiču pravovremeno prepoznavanje rizika, smanjuju stigmatizaciju i omogućavaju zaposlenicima da dobiju odgovarajuću podršku.

Međunarodne preporuke za prevenciju problema povezanih s alkoholom i drugim psihoaktivnim supstancama naglašavaju važnost razvoja organizacijskih politika, edukacije zaposlenih i uspostavljanja procedura koje omogućavaju pravovremeno prepoznavanje rizika i pružanje odgovarajuće podrške. Istovremeno, smjernice Evropske agencije za sigurnost i zdravlje na radu ukazuju na značaj sistematskog upravljanja rizicima i uključivanja zaposlenih u unapređenje radnog okruženja. Ovakav pristup podrazumijeva da prevencija nije samo odgovornost pojedinca, već i dio šire odgovornosti organizacija za zaštitu zdravlja i dobrobiti zaposlenih

U tom kontekstu, program Zdravo radno okruženje za sve predstavljen je kao okvir podrške ustanovama, organizacijama i kompanijama u uspostavljanju jasnih i sistematičnih procedura za unapređenje zdravlja zaposlenika. Kroz izmjene internih pravilnika i primjenu predloženih smjernica, program pruža mogućnost da se preventivne aktivnosti bolje integrišu u svakodnevno funkcionisanje organizacija, uz jasnije definisane postupke i veću brigu o potrebama zaposlenih.

Učesnici i učesnice aktivno su učestvovali u diskusiji, dijeleći iskustva i dajući konkretne prijedloge za provedbu programa u svojim ustanovama. Njihovo učešće i iskazano zadovoljstvo prezentacijom i obukom doprinijeli su razmjeni ideja o tome kako predstavljene smjernice prilagoditi stvarnim potrebama radnih sredina.

Održana obuka još jednom je ukazala na važnost povezivanja prevencije ovisnosti, zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja te unapređenja organizacijskih praksi. Zdravo radno okruženje ne nastaje samo uspostavljanjem pravila, već kontinuiranim ulaganjem u zdravlje, sigurnost i dobrobit ljudi koji ga čine. Sistematska prevencija i podrška zaposlenicima predstavljaju važan korak ka odgovornijim, sigurnijim i održivijim radnim sredinama.

Učešće predstavnika firmi, kompanija i ustanova na obukama koje provode Stručni centar za prevenciju ovisnosti i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH prvi je korak ka implementaciji programa Zdravo radno okruženje za sve u njihovim radnim sredinama. Provedba programa ne iziskuje dodatne troškove za kompanije i ustanove, a organizatori osiguravaju informativno-edukativne materijale, stručnu podršku i kontinuirano savjetovanje i monitoring.

The post Zdravo radno okruženje za sve: U Tuzli predstavljene smjernice za unapređenje zdravlja i sigurnosti zaposlenika appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

Ovi protokoli predstavljaju mnogo više od formalnog nastavka institucionalne saradnje. Oni potvrđuju zajedničku posvećenost u stvaranju uslova u kojima djeca imaju priliku odrastati uz podršku, razvijati svoje sposobnosti, graditi samopouzdanje i ostvarivati kvalitetne odnose s drugima.

Saradnja s ustanovama socijalne zaštite od posebnog je značaja za kvalitetnu implementaciju programa Stariji brat, starija sestra, koji se temelji na odnosu povjerenja, kontinuiranoj podršci i značaju pozitivnih uzora u životu djece. Kroz koordinaciju aktivnosti, razmjenu informacija i zajedničko razumijevanje potreba djece, stručnjaci iz različitih institucija doprinose tome da mentorska podrška bude usklađena s njihovim individualnim potrebama i da predstavlja vrijednu dopunu postojećim oblicima brige i podrške. Na taj način program doprinosi razvoju socijalnih i emocionalnih vještina, osjećaja pripadnosti i mogućnosti da djeca prepoznaju i razvijaju vlastite potencijale.

Direktor KJU Dom za djecu bez roditeljskog staranja, Muhamed Musić, naglasio je važnost programa Stariji brat, starija sestra za razvoj djece, ističući značaj podrške koja im pomaže da rastu, razvijaju se i ostvaruju svoje potencijale.

Direktorica Kantonalnog centra za socijalni rad, Draženka Osmanspahić, posebno je naglasila važnost saradnje između institucija socijalne zaštite i organizacija civilnog sektora za poboljšanje uslova života najugroženijih članova naše zajednice. Također, istaknuto je da saradnja sa Stručnim centrom za prevenciju ovisnosti, na implementaciji programa Stariji brat, starija sestra, pokazatelj kako se dobri rezultati postižu kada se radi posvećeno i sa zajedničkim ciljem.

Kontinuitet podrške djeci dodatno se osigurava i kroz produženu saradnju s Udruženjem porodica djece i osoba s poteškoćama u razvoju “Dajte nam šansu”, čime se i ove godine nastavlja omogućavati učešće djece u programu. Ovakva partnerstva pokazuju koliko je važno povezivanje različitih aktera koji, svako iz svoje uloge, doprinose stvaranju prilika za kvalitetnije odrastanje i aktivnije uključivanje djece u zajednicu.

Potpisivanjem protokola i nastavkom saradnje s partnerskim organizacijama potvrđuje se da je zajedničko djelovanje jedan od ključnih preduslova za dugoročnu i kvalitetnu podršku djeci. Kroz program Stariji brat, starija sestra, Stručni centar za prevenciju ovisnosti i partneri nastavljaju graditi odnose i stvarati prilike koje djeci pružaju osjećaj prihvaćenosti, podrške i ohrabrenja. Jer, ponekad upravo vrijeme, pažnja i odnos s osobom koja vjeruje u njih mogu biti važan podsticaj djeci da razviju svoje sposobnosti i s više samopouzdanja zakorače u budućnost.

Implementacija programa finansijski je podržana od Fondacije Stariji brat, starija sestra.

The post Nastavak saradnje za kvalitetnije odrastanje djece: Potpisani protokoli za implementaciju programa “Stariji brat, starija sestra” appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

Prezentacija i obuka će se održati u utorak  27. 10. 2026. u hotelu Most, Tuzla.

Broj prijava je ograničen, jer su Prezentacija i obuka BESPLATNE, zbog toga se mogu prijaviti do dvije osobe ispred ustanove/kompanije/organizacije do petka 23.10. 2026. Prijave se vrše direktno na email ileana.snur.muratagic@prevencija.ba

Svi učesnici Prezentacije i obuke dobit će Certifikat.

O programu:

Program Zdravo radno okruženje za sve! osmišljen je kao sveobuhvatni pristup promociji zdravlja na radnom mjestu, s fokusom na prevenciju upotrebe psihoaktivnih supstanci, jačanje međusobne podrške među kolegama i stvaranju sigurnog i poticajnog okruženja.

Uvođenjem ovakvih intervencija u radni kolektiv, dolazi do konkretnih pozitivnih promjena u ponašanju zaposlenih i povećanja ukupne radne efikasnosti. Istraživanja pokazuju da svaki uloženi konvertibilni iznos u zdravlje i sigurnost zaposlenika donosi višestruke koristi poslodavcima.

Zašto se uključiti?

Učešćem u obuci, vaša organizacija dobiva:

– zdravije i sigurnije radno okruženje, uz podršku zaposlenima za očuvanje zdravlja

– veću produktivnost i niže operativne troškove

– jačanje ugleda firme kroz društveno odgovorno poslovanje

– pozitivniju radnu klimu

The post Poziv za ustanove i kompanije u Tuzlanskom kantonu appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

Tokom četverodnevnog treninga, učesnici i učesnice imali su priliku upoznati se s osnovama prevencije ovisnosti i radom Stručnog centra za prevenciju ovisnosti. Pored toga obrađene su teme komunikacije, saradnje, zajedničkog djelovanja i razvoja kritičkog mišljenja. Kroz date aktivnosti učesnici i učesnice su imali priliku da rade na povezivanju unutar tima, izgradnji timskog duha te na komunikaciji i aktivnom slušanju. Trening je protekao u dinamičnoj, interaktivnoj i zabavnoj atmosferi, uz brojne prilike za razmjenu ideja, zajedničko učenje i bolje upoznavanje. Poseban naglasak stavljen je na stvaranje pozitivnog i podržavajućeg okruženja u kojem mladi mogu slobodno izražavati svoje mišljenje, učiti jedni od drugih i prepoznati važnost vlastitog doprinosa grupi i zajednici.

Oba dijela uvodnog treninga vodile su Andrea Mijatović, zamjenica izvršnog direktora Stručnog centra, i Ajna Maličbegović, asistentica na programima u makrookruženju. Trenerice su učesnike i učesnice kroz interaktivne sadržaje uvele u projekt i teme kojima će se baviti tokom narednih mjeseci. Pored toga jedan dio treninga vodila je gostujuća predavačica Aida Brdar, Kantonalna javna ustanova Porodično savjetovalište Sarajevo.

Projekt Hiljadu zašto, nekoliko zato osmišljen je tako da mladima pruži priliku za lični razvoj, usvajanje novih znanja i jačanje životnih vještina, ali i da ih podstakne na aktivno učešće u zajednici. Kroz edukativne i razvojne aktivnosti, mladi će imati priliku unaprijediti svoje kompetencije, dok će kroz praktični angažman doprinositi zajednici i prepoznavati načine na koje mogu pokrenuti pozitivne promjene u svom okruženju. U narednom periodu učesnike i učesnice očekuju nove aktivnosti, zajedničko planiranje i prilike da stečena znanja i vještine primijene u praksi. Projekt će trajati do kraja juna 2027. godine, a njegov cilj je da mladima omogući da, uz podršku i usmjeravanje, preuzmu aktivniju ulogu u svojoj zajednici.

Vjerujemo da mladi imaju mnogo toga ponuditi svojoj zajednici te da upravo kroz učenje, saradnju i konkretne aktivnosti mogu postati pokretači pozitivnih promjena.

Šta učesnici i učesnice kažu u treningu:

Amina Mašnić, volonterka:

Ova četiri dana uvodnog treninga bila su mi zaista lijepo i korisno iskustvo. Prije svega, smještaj je bio odličan, a posebno mi je drago što smo se svi volonteri lijepo uklopili i stvorili ugodnu atmosferu. Imali smo priliku slobodno izraziti svoje mišljenje, osloboditi se početne treme i anksioznosti te naučiti mnogo novih stvari i dobiti odgovore na pitanja koja su nas zanimala.

Mak Čelan, volonter:

Na uvodnom treningu mi je bilo poprilično zanimljivo i poučno. Upoznao sam dosta raje s kojima mislim da ću se družiti i duže od samog projekta, te sam poboljšao mnoge životne vještine koje bi mi mogle koristiti u daljnjem životu.

Iman Kujundžić, volonterka:

Četvorodnevni uvodni trening bio je izuzetno zanimljiv i pružio mi je priliku da naučim mnogo novih stvari i razvijem korisne vještine. Svidjela mi se sjajna energija i radujem se nastavku projekta i svemu što slijedi.

The post Prvi koraci projekta Hiljadu zašto, nekoliko zato appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

Mentalno zdravlje sastavni je dio našeg ukupnog zdravlja i blagostanja. Ono utiče na to kako razmišljamo, osjećamo se, suočavamo sa svakodnevnim izazovima, gradimo odnose s drugim ljudima i učestvujemo u životu svoje zajednice. Ipak, o mentalnom zdravlju često govorimo tek kada se pojave poteškoće. Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se svake godine obilježava 10. oktobra, prilika je da se podsjetimo da mentalno zdravlje nije luksuz, znak slabosti niti tema o kojoj treba govoriti samo u kriznim situacijama. Ono je sastavni dio zdravlja, kvaliteta života i ljudskog dostojanstva.

Šta podrazumijeva mentalno zdravlje i zašto je važno?

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) definiše mentalno zdravlje kao stanje blagostanja koje ljudima omogućava da se nose sa životnim stresovima, ostvare svoje sposobnosti, uče i uspješno rade te doprinose svojoj zajednici.

Mentalno zdravlje važno je u svim životnim dobima – od djetinjstva i adolescencije do odrasle i starije životne dobi. Iskustva iz ranog djetinjstva, osjećaj sigurnosti, kvalitet odnosa s bliskim osobama i mogućnost da izrazimo svoje potrebe mogu imati značajnu ulogu u našem kasnijem blagostanju.

Na mentalno zdravlje utiču različita lična iskustva, porodični i društveni odnosi, životni i ekonomski uslovi. Iako su svi ljudi podložni rizicima, faktori poput siromaštva, nezaposlenosti, diskriminacije, nasilja, invaliditeta, dugotrajnog stresa i sl. mogu povećati rizik od mentalnih poteškoća, zbog čega je važno mentalno zdravlje posmatrati kao sastavni dio ukupnog zdravlja i kvaliteta života.

Mentalno zdravlje u svijetu: šta govore podaci?

Mentalno zdravlje predstavlja važan javnozdravstveni izazov širom svijeta. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju na obim potreba, ali i na važnost dostupne prevencije, podrške i kvalitetnih usluga.

Gotovo 1,2 milijarde ljudi širom svijeta živjelo je s nekim mentalnim poremećajem u 2023. godini – približno svaka sedma osoba. Među najčešćim su anksiozni i depresivni poremećaji. Globalno, više od 720 000 ljudi izvrši samoubistvo svake godine.

Iza ovih brojeva nalaze se ljudi sa svojim iskustvima, potrebama i izazovima. Podaci nas podsjećaju da mentalno zdravlje nije tema koja se tiče samo pojedinaca koji prolaze kroz poteškoće, već cijelog društva.

Šta možemo učiniti za svoje mentalno zdravlje?

Briga o mentalnom zdravlju ne mora uvijek podrazumijevati velike promjene. Male, svakodnevne aktivnosti mogu pomoći da bolje razumijemo svoje potrebe, održavamo osjećaj ravnoteže i lakše se suočavamo s izazovima.

Obratimo pažnju na svoje osjećaje

Pokušajmo prepoznati kako se osjećamo i šta nam je potrebno. Ne moramo potiskivati neugodne emocije niti uvijek biti dobro. Važno je dati sebi prostor da razumijemo vlastita iskustva, postavimo granice i prepoznamo vlastite potrebe. Razgovarajmo o mentalnom zdravlju bez srama i predrasuda.

Njegujmo odnose koji nam pružaju podršku

Podrška porodice, prijatelja i drugih bliskih osoba kojima vjerujemo može pomoći da se osjećamo manje usamljeno i lakše sagledamo situaciju kroz koju prolazimo. Povezanost s drugima važan je dio našeg blagostanja. Ako poteškoće traju, intenzivne su ili ometaju svakodnevni život, razgovor sa psihologom, psihoterapeutom, psihijatrom ili drugim odgovarajućim stručnjakom može biti važan korak. Ne moramo čekati da situacija postane neizdrživa da bismo zatražili pomoć.

Pronađimo vrijeme za odmor i aktivnosti koje nam prijaju

Dovoljno sna, kretanje, boravak na otvorenom, kreativne i fizičke aktivnosti mogu doprinijeti svakodnevnom blagostanju. Važno je pronaći ono što odgovara našim potrebama i mogućnostima.

Hranimo se uravnoteženo i redovno

Uravnotežena ishrana i redovni obroci pomažu nam da održimo energiju tokom dana i podržimo svoje fizičko i mentalno blagostanje. Važno je osluškivati potrebe svog tijela i nastojati usvojiti prehrambene navike koje našem tijelu odgovaraju.

Pronađimo načine za opuštanje i smanjenje stresa

Vježbe disanja, meditacija i tehnike svjesne usmjerenosti (mindfulness) mogu nam pomoći da se umirimo i lakše nosimo sa stresom. Pokušajmo usmjeriti pažnju na sadašnji trenutak, bez osuđivanja vlastitih misli i osjećaja i pronaći ono što nam pomaže da se osjećamo smirenije.

Važno je razumjeti da ovi faktori ne djeluju jednako na sve ljude. Njihov uticaj zavisi od brojnih okolnosti, a mentalno zdravlje ne može se svesti samo na individualnu snagu, karakter ili sposobnost osobe da se sama nosi sa životnim izazovima.

Šta ne treba raditi!

Ne usmjeravati energiju na ono što ne možemo promijeniti. Umjesto da trošimo vrijeme i energiju na stvari na koje nemamo utjecaj, usmjerimo pažnju na ono što možemo učiniti kako bismo se osjećali bolje.

Ne uvjeravati sebe da smo sami. Mnogi ljudi se povremeno osjećaju pod stresom, potišteno ili preopterećeno. Razgovor s bliskom osobom i traženje podrške mogu nam pomoći da lakše prođemo kroz teške trenutke.

Ne upoređivati se s drugima. Na društvenim mrežama najčešće vidimo samo ono što drugi žele podijeliti, a ne cjelokupnu sliku njihovog života. Svako ima svoje okolnosti, izazove i tempo, zato je važno usmjeriti se na vlastite potrebe i napredak.

Ne koristiti alkohol, cigarete, kockanje ili druge rizične supstance i ponašanja kao način suočavanja sa stresom. Iako se može činiti da donose kratkotrajno olakšanje, ove navike mogu dodatno narušiti mentalno zdravlje i otežati suočavanje s problemima.

Kako možemo doprinijeti mentalnom zdravlju drugih?

Briga o mentalnom zdravlju ne završava na nama samima. Način na koji slušamo druge, reagujemo na njihove poteškoće i gradimo odnose može doprinijeti osjećaju sigurnosti i pripadnosti.

Možemo početi jednostavnim koracima:

• Slušajmo bez osuđivanja i bez potrebe da odmah ponudimo rješenje.
• Pokažimo razumijevanje i pitajmo osobu kakva joj je podrška potrebna.
• Izbjegavajmo umanjivanje tuđih osjećaja i komentare poput „samo se opusti“ ili „drugima je gore“.
• Ne širimo predrasude o osobama koje prolaze kroz mentalne poteškoće.
• Podržimo stvaranje sigurnih prostora u porodici, školi, na radnom mjestu i u zajednici.
• Ohrabrimo traženje stručne pomoći kada je potrebna.

Ponekad je upravo spremnost da nekoga saslušamo bez osuđivanja važan prvi korak prema traženju pomoći.

Briga o mentalnom zdravlju zahtijeva zajedničko djelovanje kroz prevenciju, jačanje podrške i osiguravanje dostupnih stručnih usluga, uz posebnu pažnju prema djeci, mladima i osobama u nepovoljnim životnim okolnostima. Važno je graditi okruženja u kojima se o poteškoćama može otvoreno govoriti, pomoć tražiti bez srama, a svaka osoba osjećati prihvaćeno i poštovano, jer nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.

Azra Halilović

The post Svjetski dan mentalnog zdravlja 2026 appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

Stručni centar za prevenciju ovisnosti objavljuje poziv za mlade od 20 do 30 godina za volontiranje u Mentorskom programu Stariji brat, starija sestra  koji mijenja živote djece, ali i volontera i volonterki.

Stariji brat, starija sestra je dugogodišnji mentorski program koji povezuje volontere i volonterke sa djecom u riziku odrastanja, uzrasta od 6 do 14 godina, s ciljem pružanja:

• emocionalne podrške,
• prijateljstva i pozitivnog uzora,
• mogućnosti za zdravo, sretno i aktivno djetinjstvo.

Kroz redovna druženja s tobom, dijete dobija priliku da razvija osjećaj pripadnosti, sigurnosti i podrške, upoznaje nova iskustva i gradi odnos povjerenja sa stabilnom i podržavajućom odraslom osobom.

Kako to izgleda u praksi?

Ako budeš odabran/odabrana, postaješ „stariji brat“ ili „starija sestra“ jednom djetetu, a tvoje obaveze uključuju:

• uvodnu edukaciju prije početka mentorskih druženja,
• redovna individualna druženja s djetetom koja zajednički osmišljavate, kao što su šetnja, razgovor, učenje, sportske, kreativne i druge aktivnosti,
• dva mjesečna sastanka podrške sa stručnim timom: savjetodavni sastanak i radionicu za volontere/volonterke,
• kontinuiranu individualnu podršku tokom trajanja volontiranja i individualni savjetodavni rad,
• mjesečne zajedničke aktivnosti za svu djecu i volontere/volonterke,
• minimalno 15 sati mjesečno aktivnog angažmana.

Ako želiš učiniti nešto značajno i društveno korisno, biti podrška djetetu kojem to može mnogo značiti, razvijati sebe, učiti i postati dio zajednice mladih sličnih vrijednosti, onda program Stariji brat, starija sestra može biti prava prilika za tebe. Važno za tebe je da ćemo se mi pobrinuti za sve troškove koje nastanu tokom druženja, što znači da dobijete svoj mjesečni džeparac kojim zajednički raspolažete.

Ko se može prijaviti?

Mladi između 20 i 30 godina koji mogu odvojiti oko 15 sati mjesečno i kontinuirano učestvovati u programu u trajanju minimalno jedne akademske godine, a počinjemo od novembra 2026.

Rok za prijave je 20. 10. 2026. godine.

Prijavi se OVDJE.

Više informacija možeš dobiti putem maila: mirela.geko@prevencija.ba ili na broj 062 765 151.

Od 2004. godine program Stariji brat, starija sestra povezuje djecu i mlade kroz odnose prijateljstva, povjerenja i podrške. Tokom više od dvije decenije stotine djece i volontera/volonterki prošle su kroz iskustvo koje često ostavlja trag mnogo duže od samog trajanja programa.

Ne moraš biti stručnjak/stručnjakinja niti student/studentica društvenih ili pomažućih struka. Važno je da imaš strpljenja, odgovornosti, otvorenosti i volje da budeš prisutan/prisutna, redovno i dosljedno, u životu jednog djeteta minimalno jednu akademsku godinu.

Implementaciju programa podržava Fondacija za podršku i razvoj mentorskih programa Stariji brat, starija sestra.

The post Postani dio promjene – budi „stariji brat“ ili „starija sestra“ jednom djetetu! appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

Odrastimo zajedno je nastavni program namijenjen promociji zdravlja, pozitivnog razvoja i izgradnje ličnosti djece od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Program je usmjeren na cjelovit razvoj djeteta, s posebnim naglaskom na unapređenje životnih kompetencija, odnosno razvijanje i jačanje socijalnih i ličnih vještina koje su djeci potrebne za uspješno suočavanje sa svakodnevnim izazovima.

Kroz različite aktivnosti i sadržaje, djeca imaju priliku bolje upoznati sebe, razvijati pozitivnu sliku o sebi i svojim sposobnostima, učiti kako prepoznati i izraziti vlastita osjećanja i potrebe te istovremeno razumjeti osjećanja i potrebe drugih. Posebna pažnja posvećuje se razvoju komunikacijskih vještina, međuljudskih odnosa i konstruktivnog rješavanja konflikata, pri čemu djeca uče da nesuglasice prevazilaze razgovorom, dogovorom i pregovaranjem, umjesto sukobom.

Važan cilj programa jeste i osnaživanje djece da izgrade zdravo samopouzdanje i razviju pozitivan odnos prema sebi. Samopouzdano dijete koje prepoznaje vlastite vrijednosti i vjeruje u svoje sposobnosti lakše donosi odluke, izražava svoje mišljenje i postavlja granice u odnosima s drugima. Istovremeno, razvijanje sposobnosti da se odupru negativnom pritisku vršnjaka pomaže djeci da donose odgovorne odluke i da ne prihvataju ponašanja koja mogu ugroziti njihovo zdravlje i dobrobit.

Na taj način, Odrastimo zajedno ne predstavlja samo program usmjeren na usvajanje znanja, već i važan oblik podrške djeci u razvijanju vještina potrebnih za svakodnevni život. Djeca koja imaju pozitivnu sliku o sebi, znaju prepoznati i verbalizirati svoja osjećanja i potrebe, uspješno komuniciraju, konstruktivno rješavaju konflikte i mogu se oduprijeti negativnim utjecajima okoline, spremnija su da se na zdrav i samouvjeren način suoče sa zahtjevima i izazovima odrastanja. Razvijanjem ovih kompetencija djeca se osposobljavaju da svjesnije donose odluke i biraju načine ponašanja koji doprinose njihovom fizičkom, emocionalnom i socijalnom zdravlju.

Edukaciju za učitelje i učiteljice koji će provoditi Program u svojim školama održale su stručne saradnice iz Stručnog centra za prevenciju ovisnosti Sanela Pekić i Kerima Delibašić.

Šta učesnici kažu o obuci i Programu:

Alma Hajdarević, Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona:

Socio- emocionalni razvoj djece ranog školskog uzrasta je veoma važan segment odgojno obrazovnih procesa. Upravo u tom polju će program Odrastimo zajedno pomoći nastavnicima u odgojnom pristupu i izgradnji ličnosti djece. Obuka je protekla uspješno, kolegice su pokazale visok nivo stručnosti i spremnosti na jačanje svojih kompetencija kroz današnje aktivnosti, te buduću primjenu Programa u radu. Pedagoški zavod Tuzanskog kantona će, uz koordinaciju sa Ministarstvom za obrazovanje i nauku Tuzlanskog kantona, pratiti implementaciju programa u pilot školama, te na osnovu povratnih informacija planirati daljnju, vjerujemo uspješnu saradnju po pitanju ovoga projekta.

Mirela Nukić, JU Prva osnovna škola Živinice:

Bilo mi je zaista lijepo i korisno. Došla sam s dobrom voljom i željom da naučim nešto novo, a odlazim s puno novih ideja i iskustava. Posebno su mi se dopale praktične aktivnosti, rad u grupama i razmjena iskustava s kolegama. Atmosfera je bila opuštena i pozitivna, a ono što sam naučila sigurno ću moći primijeniti u radu s djecom. Sve u svemu, jedno lijepo, korisno i inspirativno iskustvo.

The post Održane su četiri obuke za provoditelje programa Odrastimo zajedno appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

Ako se odlučiš pridružiti projektu Hiljadu zašto, nekoliko zato, očekuju te zanimljivi, interaktivni i edukativni sadržaji kroz koje ćeš učiti, družiti se i razvijati nove vještine. Projekt uključuje radionice usmjerene na razvoj životnih vještina, aktivnosti u zajednici, ali i brojne zabavne sadržaje.

Ako te odaberemo, obavezan/obavezna si:

– učestvovati na treningu koji će se održati u našim prostorijama na Mojmilu, na način da je prvi dio treninga planiran za 26. i 27. septembar, a drugi dio treninga je planiran za 10. i 11. oktobar ove godine (od 9 do 17 sati uz stalno prisustvo dvije trenerice)

– učestvovati u projektnim aktivnostima u četiri-osam sati mjesečno do 30. 6. 2027.

Dinamika rada će biti planirana i dogovarana u skladu sa školskim i drugim obavezama volontera i volonterki.  Mi snosimo sve troškove vezane za volontiranje (prevoz, hrana, osvježenje, materijal za rad) a od tebe očekujemo malo tvog vremena i puno energije. Nije nam bitno jesi li prije volontirao/volontirala ili ne niti kakav imaš uspjeh u školi. Certifikat dobiješ nakon završetka projektnog ciklusa.

Prijaviti se možeš ovdje, ali te molim da pažljivo pročitaš tekst jer se tamo nalazi dosta važnih informacija.

Za sva dodatna pitanja možeš se javiti na Viber ili WhatsApp, na broj  062 959 188 (Ajna Maličbegović) ili putem Facebooka Stručni centar za prevenciju ovisnosti, Instagrama prevencija_ba. A ako želiš znati više o našem radu posjeti neku od navedenih mreža ili našu web stranicu prevencija.ba.

The post Otvoren je poziv za projekt Hiljadu zašto, nekoliko zato appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

U ovom ciklusu učestvovalo je 36 mentorskih parova, uglavnom studentice iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine i djeca iz socijalno rizičnih okruženja. Kroz individualna druženja i grupne aktivnosti, između oktobra 2025. i juna 2026. godine, gradili su odnose prijateljstva i  povjerenja koji su sigurno važni i za djecu, ali i mentorke.

Volonterke su redovno imale grupne i individualne savjetodavne sastanke, kao i radionice na kojima su radile na sebi. Stručnjaci iz različitih oblasti pomogli su im da unaprijede vještine i to od fotografije, preko mentorstva, do razumijevanja dječijih potreba i ličnog razvoja.

Posebno je zadovoljstvo kada pozovemo eksterne stručnjake koji su nekada i sami počinjali kroz svoje studentske dane kao volonterke i volonteri SBSS-a, kako bi održali radionice za rad na sebi i suočavanje sa eventualnim izazovima u volontiranju. Radionica koja je volonterkama ostala posebno upečatljiva, bila je ona koju je vodila Đana Lončarica, dipl. psihologinja, geštalt psihoterapeutkinja, porodična sistemska psihoterapeutkinja, dječja i adolescentna psihoterapeutkinja.

Kroz žive primjere, ogromno iskustvo, stručnost i empatiju, približila je volonterkama kako je i sama imala 2 mlađa brata od 2004., u prvim godinama implementacije SBSS-a u Bosni i Hercegovini, ali i kako da se nose sa eventualnim izazovima u ponašanju kod djece. Kako Đana sama navodi: „volonterke rade veoma važne stvari i ustvari djeci koja nemaju baš jednake i lagane uslove za život i rast, omogućuju im i modeliraju pozitivne stvari poput prijateljstva, dogobrog odnosa, dobre komunikacije i ustvari omogućuju djeci da ta pozitivna iskustva sutra u budućnosti pozitivno utiču na njih, da oni mogu posezati u vanjskom svijetu prema svojim vršnjacima, prema prijateljima, ali i u profesionalnom životu da prave napretke ojačanih emocionalnih i psihosocijalnih kapaciteta“.

Partnerstva koja su obogatila program

Ono što je ovaj ciklus dodatno izdvojilo jesu partnerstva s organizacijama koje prepoznaju vrijednost programa Stariji brat, starija sestra. Nakon saradnje u prethodnim ciklusima, tokom ovog ciklusa potpisan je Memorandum o saradnji s Muzejom ratnog djetinjstva, čime je saradnja formalizirana i postavljena na duže staze, a omogućava svim našim mentorskim parovima besplatan posjet Muzeju.

Djeca i volonteri klizali su zahvaljujući Hokejaškom klubu Medvjedi i Centru Skenderija, koji su obezbijedili besplatan termin, klizaljke i stručnu podršku trenera. Posjetili su i Sajam knjige, gdje su mnogi po prvi put istinski zavoljeli čitanje. Nastavljena je i saradnja s Udrugom Srce za bližnje kroz aktivnost posvećenu međugeneracijskoj solidarnosti koja je ponovo okupila djecu, volontere i starije osobe, otvarajući prostor za razmjenu iskustava koja, čini se, budi najbolje u svim generacijama.

Posebno se pamti posjeta Vijećnici, organizirana pod pokroviteljstvom Grada Sarajeva. Djeca i volonterke razgovarali su i družili se s gradonačelnikom Samirom Avdićem koji je spremno odgovarao na različita pitanja, zatim smo obišli stalne postavke unutar Vijećnice, te imali priliku da se upoznaju sa historijskim značajem Vijećnice.

Ciklus je zaokružen zajedničkim izletom, posljednjom prilikom da se grupa okupi prije zatvaranja mentorskog ciklusa, gdje smo se igrali različitih društvenih igara, odbojke, crtali…

Brojka koja govori više nego što se čini

Tokom devet mjeseci volonterke su prikupile preko 2000 sati volontiranja. Iza tog broja stoje mnogi razgovori, zajedničke šetnje, izrada nakita, sitni problemi koji su rješavani zajedno, tačnije sve ono što jednom djetetu znači da ima svoju „stariju sestru“.

Ipak, ne smijemo i ne želimo program svesti na brojke. Volonterke su djeci bile kontinuitet, sigurna odrasla osoba, neko ko dolazi, sluša, pamti i ostaje prisutan. U preventivnom radu upravo su takvi odnosi najčešće ono što pravi razliku.

Program je i ove godine pokazao koliko jedan pouzdan odnos može promijeniti tok djetinjstva, ali i koliko volontiranje mijenja same volonterke kako su same naglasile na posljednjem grupnom savjetodavnom sastanku.

Program Stariji brat, starija sestra realiziran je uz podršku Fondacije za podršku i razvoj mentorstva Stariji brat, starija sestra.

The post 2000 sati volontiranja i bezbroj uspomena za cijeli život: 22. godina programa ‘Stariji brat, starija sestra’ u Stručnom centru za prevenciju ovisnosti appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

Stručni centar za prevenciju ovisnosti poziva jednu mladu osobu od 18 do 30 godina iz Bosne i Hercegovine za volontiranje u Aachenu (Njemačka) u okviru programa Evropske snage solidarnosti!

O projektu

Solidarnost s osobama s invaliditetom (Solidarity with People with Disability)
Volontiranje se odvija u organizacijama Pax christi Aachen i Vinzenz-Heim Aachen koje podržavaju inkluziju i samostalnost osoba s invaliditetom.

Šta volonteri/volonterke rade?

Bit ćeš dio tima koji:

• pomaže u svakodnevnim aktivnostima (npr. postavljanje stola, kuhanje kafe)
• organizuje slobodno vrijeme i zajedničke aktivnosti
• pruža podršku pri kupovini, kuhanju, putovanjima
• asistira osobama s invaliditetom u kretanju i komunikaciji
• učestvuje na timskim sastancima i razmjeni ideja

Trajanje i uslovi

• Volontiranje traje 12 mjeseci, a počinje čim se završi proces pripreme i dobijanja vize.
• Poznavanje njemačkog jezika nije obavezno (ali je poželjno).
• Svi troškovi su pokriveni – kurs jezika, zdravstveno osiguranje, smještaj, prijevoz i džeparac!
• Tokom cijelog procesa imaš podršku mentorice iz Stručnog centra.

Kako se prijaviti?

Prijave su otvorene do ponedjeljka, 13. jula 2026. godine, pa ne čekaj! Pošalji svoj CV i motivaciono pismo na:
ajna.malicbegovic@prevencija.ba

Sa odabranim kandidatom bit će obavljen intervju, nakon čega slijedi priprema za put i početak tvoje evropske avanture!

Želiš čuti iskustva drugih mladih?

Pročitaj priče naših bivših volontera i volonterki – možda te baš one inspirišu da napraviš svoj prvi korak!

*Program Evropske snage solidarnosti (ESC) pruža mladima priliku da volontiraju ili rade na projektima koji doprinose zajednici širom Evrope. Stručni centar za prevenciju ovisnosti akreditovan je za slanje i primanje volontera u okviru ESC programa od 2014. godine.

The post Volontiraj u Njemačkoj! appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.