It includes an overwhelming desire to consume addictive substances, either regularly or occasionally, with the aim of achieving a psychological effect or avoiding discomfort caused by the lack of the addictive substance. Often, the term addiction evokes images of homeless individuals who have dropped out of school, barely speak, and use drugs in dark and dirty alleys. However, it is important to understand that addiction can happen to anyone and that one can become addicted to almost anything.

Although we usually associate addiction with the use of legal or illegal substances, research suggests that addiction is increasingly manifesting through addictive behaviors. These behaviors, which often spiral out of control, can seriously impair a person’s health and social functioning. Some examples of addictive behaviors include gambling, internet addiction, video game addiction, shopping addiction, work addiction, and other behaviors that can become uncontrollable habits.

It is important to emphasize that not every person who consumes certain substances or engages in certain behaviors will automatically become addicted. The development of addiction is a gradual process. If drinking alcohol with friends on the weekends brings us satisfaction and enjoyment, we may occasionally relax in that way. The key component for enjoyment is awareness. The desire for a sense of pleasure is a universal motive, and when we have various ways to achieve that feeling, we are not at risk of addiction and do not enter the next phase in the process of addiction development—habit. Addiction occurs precisely when we choose the wrong ways to feel better. This can be illustrated through the piano model. Imagine your life as a piano, where all the activities and habits you use to improve your mood are like keys. The more keys you have, the richer, more beautiful, and more pleasant the music of your life is. Even if you have some keys that aren’t quite good (like alcohol, energy drinks…), if you have enough others that you use evenly, those bad tones won’t significantly damage your melody.

The process of addiction development is individual and depends on three factors: personality, substances/risky behaviors, and environment. Personality factors include lack of self-confidence, underdeveloped social skills, a positive attitude towards substance use, the desire to prove oneself in socially unacceptable ways, a tendency towards risky behaviors… Environmental factors encompass all the systems in which the individual exists, primarily the family, school, or workplace. The style of communication within the family, parenting styles, expression of emotions, and social circles are just some of the components that can play a role in the development of addiction. The third factor relates to the addictive substance. Whether a young person will try an addictive substance is influenced by whether the substance is illegal or legal, whether its use is widely accepted among adults—as in the case of smoking cigarettes—whether it is popular among young people, and whether it is legally regulated.

Finally, it is important to know that addiction can happen at any time and to anyone, which is why we all need to be informed about this topic. This knowledge is crucial for us, for our healthy and fulfilling life.

Anisa Čelik

The post What are you on? appeared first on Prevencija.ba.

EUSPR konferencija je bila prilika da se predstave uspješni i kvalitetni preventivni programi i intervencije i razmjene iskustva u oblasti prevencije ovisnosti, a svečano otvaranje konferencije bilo je 4.10. u Vijećnici.

Ministrica Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke FBiH prof. dr. Jasna Duraković na otvaranju je pohvalila je dosadašnju saradnju sa NARKO-NE-om: Radujem se da ćemo i dalje sarađivati. Kroz dijalog, razmjenu ideja i iskustava, nadamo se stvaranju konkretnih rješenja koja će unaprijediti našu sposobnost da odgovorimo na izazove ovisnosti i promoviramo zdravlje.

Tema ovogodišnje konferencije bila je Optimiziranje preventivnih infrastruktura. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike zvanični je partner konferencije, a savjetnik ministra Tarik Smailbegović istakao je da je obaveza ministarstva da prati evropske standarde kvalitete za naučno zasnovanu prevenciju i te standarde primjenjivati kroz strateške dokumente i aktivnosti koje podržavaju. Prethodi im, kako je kazao, period kad treba dokazati stručnoj javnosti ali i građanima koliko vrijedi ulagati u prevenciju ovisnosti i koliko je isplativije u odnosu na tretman.

Na konferenciji su predstavljena istraživanja iz različitih zemalja, preventivne strategije, regulatorne intervencije koje su itekako potrebne za uspješnu prevenciju, standardi kvalitete, preventivni programi u radu sa različitim ciljnim skupinama i mnogi drugi sadržaji koji su obogatili učesnike i učesnice za nova znanja i iskustva.

Gregor Burkhart, predsjednik EUSPR-a ističe da je njihov cilj provođenje naučno zasnovane prevencije koja će ljude činiti više rezilijentnim i stvoriti sigurnije i zdravije okruženje: U Bosni i Hercegovini, uz pomoć NARKO-NE organizacije provodimo Evropski prevencijski kurikulum za donosioce odluka ili ljude koji imaju utjecaja na donošenje odluka i to će na kraju promijeniti sistem, da ljudi nauče da prevencija nije pričanje o drogama nego davanje ljudima vještine.

Biti domaćin prestižnog skupa poput ovoga koji se održava jednom godišnje u Evropi, potvrđuje opredijeljenost, znanje, iskustvo i rezultate koje ima BiH u oblasti prevencije.– Amir Hasanović, izvršni direktor NARKO-NE.

EUPR konferenciju podržava i Evropski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama.

Azra Halilović

The post Održana 14. konferencija Evropskog društva za prevencijska istraživanja u Sarajevu appeared first on Prevencija.ba.

Realizaciju projekta podržao je Balkan Trust for Democracy, a predstavnica donatora Snežana Vuković iskazala je zadovoljstvo saradnjom sa NARKO-NE-om jer se ranije nisu bavili temom porodice i fokus im je bio više na posljedicama, a ne na prevenciji. Nakon pandemije uvidjeli su koliko je zapravo potrebno podržati porodice u izazovnom okruženju i to su ostvarili kroz ovaj projekt.

Kroz projekt je implementiran program Snažne porodice (Strong Families) UN agencije United Nations Office on Drugs and Crime. Program je implementiran u više od 40 zemalja svijeta, a predstavnica UNODC-a dr. Karin Haar predstavila je podršku porodicama na globalnoj razini uz pomoć UNODC-ovih resursa za obiteljske vještine.

Udruženje NARKO-NE je program implementiralo u Kantonu Sarajevo u saradnji sa JU Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo, KJU Dom za djecu bez roditeljskog staranja Sarajevo, KJU Porodično savjetovalište Sarajevo, KJU Odgojni centar Kantona Sarajevo i SOS Dječija sela BiH Sarajevo. Realizaciju programa podržalo je i Ministarstvo sigurnosti BiH.

Stručna saradnica za programe prevencije u porodici ispred NARKO-NE-a, Alma Hadžiskakić predstavila je aktivnosti koje su se realizirale kroz projekt. Jedan aspekt rada bio je podrška djeci u riziku (rad volontera/volonterki sa djecom u riziku), a drugi aspekt je bio rad sa porodicama. Oko 80 porodica usvojilo je nove vještine kao što su roditeljsko samopouzdanje i vještine za adekvatnu brigu o djeci, nošenje sa stresom te generalno unapređenje mentalnog zdravlja svih članova porodice. Zahvaljujući tim promjenama, program je učinkovit u prevenciji širokog spektra socijalnih i zdravstvenih problema, uključujući sprečavanje upotrebe supstanci, nasilja nad djecom i nasilja nad mladima i kriminala. Ključni izazovi sa kojima se porodice suočavaju identificirani su kroz grupni rad učesnika, a to su: egzistencija, nedostatak zajedničkog slobodnog vremena, uticaj savremene tehnologije na porodicu, kriza sistema vrijednosti, neprilagođen plan i program obrazovnog sistema, nasilje u porodici, ovisnost i mnogi drugi.

Učesnici su se složili da su neki od resursa koji nedostaju i na kojima je potrebno dalje raditi: sistemska izgradnja kapaciteta, uključivanje donosioca odluka u naučno zasnovane programe i jačanje postojećeg stručnog kadra. Kroz panel diskusiju panelisti su razgovarali o odgovornostima i izazovima ustanova, vrstama preventivnih porodičnih intervencija te najznačajnijim preventivnim programima u porodici utemeljenim na dokazima.

Realizacija projekta i završna konferencija je bila prilika za osnaživanje i uvezivanje različitih segmenata društva kako bismo prevenirali socijalno isključivanje djece i porodica u riziku.

*Projekat “Snažne porodice – zdrava djeca” je podržan od The Balkan Trust For Democracy, projekta the German Marshall Fund SAD-a i USAID-a.

The post Prevencija u porodičnom okruženju – put ka zdravijem bosanskohercegovačkom društvu appeared first on Prevencija.ba.