Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu 2024.

Međunarodna organizacija rada (International Labour Organisation – ILO) počela je obilježavati Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu 2003. kako bi podigla politički profil zdravlja i sigurnosti na radu i ispunila integralnu komponentu ‘zagovaranja’ svoje Globalne strategije o sigurnosti i zdravlju na radu.
S obzirom da je gotovo 60% svjetske populacije zaposleno, temeljno pravo svih radnika na sigurno i zdravo okruženje je od velike važnosti. Zdravlje i sigurnost na radnom mjestu poprimaju dimenzije brige za javno zdravlje.

Zdravlje na radu obuhvaća fizičku, mentalnu i socijalnu dobrobit radnika, uz istovremeno sprečavanje opasnosti povezanih s radnim mjestom. Svjetska zdravstvena organizacija i ILO procjenjuju da su bolesti i ozljede povezane s radom uzrokovale 1,88 milijuna smrti u 2016.
Sigurno i zdravo radno okruženje podržava mentalno zdravlje, a dobro mentalno zdravlje omogućava ljudima da rade produktivno. Problemi kao što su depresija i tjeskoba sveprisutni su na radnom mjestu, utječući na produktivnost i učinak. Ako se ne liječi, ekonomski trošak se procjenjuje na jedan trilijun američkih dolara godišnje.

Učinkovite organizacijske politike, rano otkrivanje zdravstvenih problema, zdravstveni pregledi i preventivna njega pridonose sigurnosnoj mreži i povećavaju zdravstvenu svijest radnika.

Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, u partnerstvu sa Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, a uz podršku Udruženja poslodavaca u FBiH, trenutno provodi istraživanje s ciljem analize stanja i ispitivanja potreba kompanija/ustanova/organizacija za preventivnim intervencijama u radnom okruženju. Istraživanjem su obuhvaćene 104 ustanove različitih djelatnosti: zdravstvene ustanove, ustanove socijalne zaštite, organi uprave, NGO i udruženja, obrazovne institucije, te kompanije iz djelatnosti industrije, građevinarstva, trgovine i ugostiteljstva.

Koliko ispitanih kompanija/ustanova/organizacija poduzimaju mjere prevencije bolesti ovisnosti na radnom mjestu, koliko bi ih prihvatilo realizaciju programa prevencije ovisnosti koja bi doprinijela razvoju i unapređenju zdravlja zaposlenika, postoji li sistem kontrole upotrebe sredstava ovisnosti na radnom mjestu su samo neka od pitanja obuhvaćenih istraživanjem a rezultati će uskoro biti objavljeni.


Azra Halilović