Slobodno vrijeme – prilika za odmor, učenje i razvoj ili neprijatelj naše ličnosti

Slobodno vrijeme je važan aspekt svakodnevnog života mladih koji značajno utiče na formiranje identiteta, a aktivnosti u okviru slobodnog vremena mogu biti usmjerene na odmor, razonodu i razvoj ličnosti. Iako slobodno vrijeme pruža priliku za lični razvoj i relaksaciju, isto tako, ako je neadekvatno organizovano, može biti i prostor za razvoj problematičnih ponašanja npr. prekomjerne upotrebe interneta i društvenih mreža, konzumiranja psihoaktivnih supstanci zbog uticaja vršnjaka, kockanje, nasilje i sl.

Postoji stara izreka koja kaže da je cijelo selo potrebno da se odgoji dijete. Tako se i prevencija prvenstveno odvija u porodicama, škole nastavljaju taj proces, a zatim ih okruženje pomaže usmjeravati prema primjerenim ponašanjima pomoću normi, zakona i propisa koja se dosljedno provode.
Ipak, u periodu adolescencije uticaj roditelja i nastavnika opada, a intenziviraju se kontakti sa vršnjacima/vršnjakinjama, koji mogu biti pozitivni za stvaranje boljih socijalnih vještina, ali i prilika za dokazivanjem i eksperimentisanjem sa različitim sredstvima ovisnosti ili drugim rizičnim ponašanjima.

Sve veći broj stručnjaka uviđa potencijal slobodnog vremena u području prevencije problema u ponašanju, a rizični i zaštitni faktori u okruženju imaju važnu ulogu za razvojne ishode pojedinca. Dosada se povezuje sa mnogim rizičnim ponašanjima djece i mladih, a jedan od načina prevencije je kreiranje kvalitetnog sadržaja za mlade u njihovim lokalnim zajednicama kako bi mogli kvalitetno ispuniti svoje slobodno vrijeme npr. volonterski projekti ili projekti u zajednici, sportske i kreativne aktivnosti. Na taj način će mladi potencijalno provoditi i manje vremena koristeći internet i društvene mreže. Ovdje je posebno važno naglasiti da ove aktivnosti nisu same po sebi preventivne te je potrebno da odrasle, stručne osobe budu prisutne i usmjeravaju djecu i mlade.

Važno je spomenuti da slobodno vrijeme doprinosi kvaliteti života zbog unutrašnje motivacije i slobode u izboru onoga čime se pojedinac želi baviti. Problem može nastati kada motivacija nije potaknuta unutrašnjom željom za nečim nego pojedinac bira određene aktivnosti zbog toga što nema ništa drugo raditi ili ako su mu te aktivnosti nametnute protiv njegove volje. U tom slučaju benefiti tih aktivnosti mogu biti upitni te donijeti više štete nego koristi. Uključivati dijete u što više aktivnosti, samo da mu bude popunjeno vrijeme – da ne bi radilo one štetne, također može biti pogrešno i opteretiti dijete. Roditelji i djeca se dovedu u situaciju da ne znaju ni koje aktivnosti imaju koji dan. Druga je krajnost opet da roditelji nemaju informaciju kako njihova djeca provode slobodno vrijeme te su prepuštena sama sebi. U tom slučaju okreću se vršnjacima te postoji veća mogućnost od rizičnih ponašanja. Stoga je preporuka da roditelj pomaže djetetu u traženju aktivnosti koja ga zanima, kojom će razvijati svoju kreativnost, a i odgovornost, da se zna nositi i riješiti životne probleme te da razvija socijalne vještine. Na taj će se način dijete razviti u odgovornu osobu koja ima vlastite ciljeve i interese, koja je motivirana i lakše podnosi frustracije koje život donosi.

Slobodno vrijeme je poligon za vježbanje mnogih životnih vještina kao što su suočavanje i rješavanje sukoba, međusobno poštovanje, razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina, vježbanje samokontrole, lični razvoj i učenje u manje stresnom okruženju od škola. Kvalitetno, smisleno osmišljeno slobodno vrijeme mladih može doprinijeti smanjenju stresa i lakšim nošenjem sa školskim zahtjevima što u konačnici dovodi i do boljeg uspjeha u školi. Pojedina istraživanja pokazuju jasne veze između dobrog uspjeha u školi i dobro organizovanog slobodnog vremena, fizičke aktivnosti, dobrih prehrambenih navika, navika redovitog spavanja, dobrog mentalnog zdravlja i podrške roditelja.

Djeca i mladi u izvanškolskim, slobodnim aktivnostima pronalaze priliku za vlastiti izričaj i pronalazak identiteta što takve aktivnosti čini značajnima i vrijednima. Istraživanja iz Švedske fokus stavljaju na važnost struktuiranih aktivnosti mladih u slobodnom vremenu za ostvarivanje preventivnog potencijala kao i osnaživanje pojedinca. Ipak, skreće se pažnja da i učešća u struktuiranim aktivnostima, poput sportskih nije univerzalna zaštita od ranog korištenja pojedinih supstanci kod mladih, posebno alkohola. Npr. sportaši uključeni u klubove i druge oblike sportskih udruženja imaju veći rizik za rano konzumiranje alkohola od ostatka vršnjaka koji se bave drugim izvanškolskim aktivnostima.

Iako aktivnosti i programi za slobodno vrijeme mogu uvelike pridonijeti razvoju fizičkog, mentalnog, intelektualnog i emocionalnog potencijala mladih, trebaju biti osmišljeni i nadzirani s velikom pažnjom i stručnošću kako ne bi zapravo postali prostor, umjesto za zdrav razvoj djece i mladih, mjesto za razvoj rizičnih ponašanja.

Šta lokalna zajednica može učiniti?

Pored kreiranja preventivnih programa i aktivnosti za djecu i mlade važno je ulagati u infrastrukturu koja bi mladima pružila više mogućnosti za aktivno, kvalitetno i sigurno provođenje slobodnog vremena, te ograničiti mogućnost za izloženost nezdravim i rizičnim ponašanjima i promovirati zdravije izbore. To je posebno važno u okruženjima u kojim ima više okidača rizičnog ponašanja, a cilj je učiniti zdraviji izbor najjednostavnijom opcijom.

Ponašanje poput korištenja psihoaktivnih supstanci među vršnjacima i/ili drugim uticajnim grupama često se doživljava kao norma. Način na koji zajednica provodi zakone i propise utiče na to kako građani/građanke procjenjuju toleranciju ili odobravanje ponašanja poput korištenja psihoaktivnih supstanci.

Programi i aktivnosti u slobodno vrijeme trebaju biti dostupni mladima besplatno jer osiguravaju da svi mladi, bez obzira na socioekonomski status, imaju pristup kvalitetnim sadržajima i mogućnostima za učenje i razvoj. Također, na ovaj način mladi mogu istraživati svoje talente i interese, što može voditi ka otkrivanju njihovih strasti i budućih karijera. S druge strane, postoje i argumenti da za određene aktivnosti treba postojati simbolična naknada jer će se na taj način povećati ozbiljnost i uključenost mladih te osigurati održivost tih programa.

Besplatno, uz simboličnu ili onu veću naknadu, jedno je sigurno – ulaganjem u mlade ulažemo u zdravije, otpornije i kritički osvješćenije društvo.

Azra Halilović

————

*Istraživanje o kockanju i korištenju interneta, te navikama konzumiranja duhanskih proizvoda, alkohola i marihuane među djecom i mladima u tri kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2024. dostupno je ovdje.