Djeci i mladima trebaju pravi uzori i sistemska rješenja, a ne krpljenje rupa

Maloljetnik upucao svoje vršnjake. Dječaka pretukli drugovi iz razreda. Nasilje među djecom u školama. Djeca sve mlađeg uzrasta konzumiraju droge. Naslovi koje često čitamo u medijima. A onda uslijede brzinska rješenja. Organizuju se predavanja djeci i mladima o tome kako je pogrešno tući drugu djecu, kako ne treba nositi oružje po školama, a droge su naravno zabranjene zakonom, pa otkud to djeci uopšte. A tu i tamo se usput i pokaže neka psihoaktivna supstanca da se dočara prezentacija. Bivši konzumenti droga se pozivaju da ispričaju svoje iskustvo kroz koje su prošli i eto iz kojeg su se izvukli i sada žive jednim sretnim životom.

Zašto je ovo pogrešno? Zato što ne postoje instant rješenja ni za šta, a pogotovo ne za zdrav život djece i mladih. Zato što predavanja, bez razvoja ključnih socijalnih kompetencija kod djece i mladih mogu izazvati suprotan učinak, djeca mogu saznati pogrešne informacije i zaintrigirati se zapravo da probaju neku određenu supstancu za koju možda nisu ni znali da postoji. A da ne govorimo o tome koliko je pogrešno bivšem konzumentu droga davati prostor s djecom. Super je što se on izliječio, ali nije super ako to i jednom djetetu bude triger u glavi da prođe sve to što i on. Jer, iako iz dobre namjere, da se pokaže loš primjer kojim ne treba ići, mladima može biti uzbudljivo da prođu slične stvari, jer evo neko je bio na samom dnu, ali je sada super. Ali da li je? I šta je sa svim drugim primjerima koji se nisu oporavili, koji nisu našli svoj „sretni“ završetak.

Samo je jedan put ka zdravlju. Djelotvorna prevencija! Prevencija nije sprint nego maraton. Put ka zdravlju je trka koja traje cijeli život. Prevencija je kontinuiran rad, a ne reakcija na problem. Prevenciju je potrebno raditi planski i sistemski. Intervencije koje se rade s djecom i mladima trebaju biti dugoročne i prilagođene njihovom uzrastu, ali ono što je najbitnije trebaju biti provjerene i imati korist za njih. U BiH, na raznim nivoima se izdvajaju značajna sredstva za tzv. programe prevencije za čiju većinu uopšte nema dokaza i pokazatelja da djeluju (pozitivno). 

Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE provodi naučno utemeljene i dokazano djelotvorne preventivne metode u radu sa korisnicima. Kako bi što veći broj djece i mladih bio obuhvaćen preventivnim intervencijama, Udruženje kontinuirano radi na edukaciji ključnih osoba koje rade s djecom i mladima (profesori, nastavnici, psiholozi, socijalni radnici, učitelji), ali i donosioca odluka i kreatora politika jer su oni ti koju odlučuju koji će se preventivni programi finansirati. A želimo da se finansiraju samo oni koji imaju dobrobit za djecu i mlade, zar ne?

Zaposlenici Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE su jedini licencirani treneri za provođenje obuka iz Evropskog prevencijskog kurikuluma (EUPC) u BiH, koji predstavlja ključni resurs u EU za zagovaranje primjene efikasnih i djelotvornih prevencijskih pristupa, a o važnosti ovih obuka i ovakvog pristupa svjedoči i učesnik obuke Dragan Vukadin, šef Odjela za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine: Meni je jako bitno da razumijem materiju naučno zasnovane prevencije kako bih znao ispravno postupiti u svom radu i dalje prenositi znanje svojim kolegama i zagovarati učinkovite preventivne strategije. Ministarstvo sigurnosti BiH pomaže sve one aktivnosti nevladinih organizacija koje su usko vezane za našu oblast, Mislim da Udruženje NARKO-NE može mnogo toga da postigne na ovom putu zagovaranja prevencije zasnovane na dokazima u BiH. Trebat će uložiti puno truda i rada, jer se u praksi još uvijek koriste zastarjeli pristupi, ali rezultati će biti vidljivi jer je NARKO-NE organizacija koja je već pokazala stručnost i upornost u svom radu.

Dobrobit djece i mladih nije zadatak jedne osobe, jedne institucije. Djeci i adolescentima/adolescenticama, dva su glavna okruženja prevencije korištenja psihoaktivnih supstanci – porodica i škola, ali tu se ne završava posao. Prema istraživanju koje je provelo Udruženje NARKO-NE u 2024. godini, svako peto dijete uzrasta između 13 i 17 godina u FBiH je izloženo riziku od ovisničkih ponašanja zbog nekvalitetnog korištenja slobodnog vremena. Potrebno je kreirati sigurno i poticajno okruženje u zajednici gdje će mlada osoba imati mogućnost ličnog razvoja i mogućnost da odrasta u zdravu, uspješnu ličnost.

NARKO-NE nastoji, sarađujući sa svim relevantnim akterima, vladinim i nevladinim, da radi na stvaranju upravo jednog takvog zdravog okruženja za mlade u BiH.

Nadija Bandić, pomoćnica ministrice u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke, također, jedna od učesnica EUPC obuke također ističe važnost djelotvornih programa:

Ono što sam mislila da znam o preventivnim programima pokazano mi je u skroz drugačijem svjetlu, pogotovo koji su to intervencijski postupci djelotvorni, a koji mogu biti štetni. Sve ono što sam čula o Evropskom prevencijskom kurikulumu, nastojat ćemo da integriramo u jedan vrlo značajan dokument. Naime Vlada Federacije BiH usvojila je inicijativu Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Udruženja NARKO–NE, za izradu prve sveobuhvatne strategije o prevenciji ovisnosti koja je u procesu finaliziranja.

Sigurno okruženje i adekvatni, djelotvorni programi su izrazito važni kako bi djeca i mladi razvili neophodne životne vještine i osnažili svoju ličnost, jer izazova će uvijek biti, novi trendovi i droge će se uvijek pojavljivati, zato je ključno osnažiti djecu i mlade da se odupru tome. U konačnici, ako posmatramo i ekonomski aspekt, prevencija je jako bitna jer jedna konvertibilna marka uložena u kvalitetan program i sistem prevencije državi štedi i do 10 KM troškova u tretmanu i liječenju posljedica bolesti ovisnosti.

*Udruženje NARKO-NE je tokom 2023 i 2024 godine postiglo značajne strateške pomake u oblasti prevencije ovisnosti u BiH uz podršku Core granta regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) BiH, Center for Research and Policy Making (CRPM) Sjeverna Makedonija i Institute for Democracy and Mediation (IDM) Albanija, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Azra Halilović