Rezultati mnogih studija potvrđuju da je pušenje najraširenija ovisnost među mladima, koji, iako često upoznati s posljedicama pušenja, te opasnosti ne povezuju s vlastitim pušačkim iskustvima precjenjujući kratkotrajne društvene pogodnosti, koje smatraju da im pušenje donosi, kao što su pripadnost grupi, težnja ka odraslom ponašanju, popularnost i slično.

U našoj zemlji, prvo iskustvo konzumiranja cigareta desi se najčešće u dobi od 13 godina.
Pušenje predstavlja jedan od najvećih faktora rizika za zdravlje ljudi, a može biti rizični faktor za zloupotrebu alkohola i drugih raznih ilegalnih supstanci.

U čemu je problem. U nikotinu. Nekoliko studija provedenih o uticaju nikotina na mozak tinejdžera u razvoju pokazalo je dugotrajne posljedice po zdravlje. Štetno utiče na koncentraciju, sposobnost učenja, raspoloženje, kontrolu impulsa i mnogo toga. Lista je duga.
Najvažniji faktori koji utječu na razvijanje navike pušenja kod mladih su pristupačnost duhana i društvena sredina. Iako se pritisak vršnjaka i status u društvu spominju kao najčešći razlozi za početak pušenja, istraživanja pokazuju da i porodica ima veliku ulogu – posebno ako dijete često boravi u prostorima gdje se puši. Mladi češće počinju pušiti ako i članovi porodice ili bliski ljudi puše.

Roditelji bi trebali poslužiti djeci kao uzor i naučiti ih da promišljeno odlučuju što je za njih dobro, a šta loše, te tako osposobiti svoju djecu za samostalno odlučivanje u prihvaćanju navika koje koriste njihovom zdravlju, odnosno odbijanju postupaka koji narušavaju zdravlje. Bitno je da roditelji nauče svoje dijete kako izgraditi samopouzdanje, osjećaj vlastite vrijednosti i samopoštovanja kako bi se dijete znalo oduprijeti pritisku vršnjaka. Također, važno je razvijati odnos povjerenja u kojem će dijete bez straha i bojazni moći otvoreno govoriti o svojim doživljajima i problemima, dok istovremeno roditelji trebaju imati povjerenja u svoju djecu. Međutim, zabrinjavajuće je kada roditelji znaju da njihovo dijete konzumira cigarete, a to odobravaju. Prema istraživanju koje je provelo Udruženje NARKO-NE, više od polovine učenika (58,9%) ističe da su njihovi roditelji upoznati s tim da konzumiraju duhanske proizvode. Roditelji trebaju biti ti koji će postaviti jasne granice kako bi zaštitili svoje dijete, i što je još važnije – sami moraju biti primjer kada je riječ o pridržavanju tih istih granica. Zato roditelji ne bi smjeli posmatrati pušenje kao prolaznu fazu, već se trebaju aktivno uključiti u očuvanje zdravlja svoje djece i prevenciju štetnih navika, jer je to prvenstveno njihova odgovornost, a tek potom zadatak zajednice.

Osim cigareta svakako ne treba zanemariti ni druge oblike koji sadrže nikotin kao što su nargila, elektronske cigarete, vejpovi, nikotinske vrećice, snus.

Pušači nargile (vodene lule) uglavnom puše rjeđe, ali intenzivnije od pušača cigareta. Pušenje takve lule obično dugo traje (20–90 minuta), pa se tako pušači duže izlažu duhanskom dimu u odnosu na pušenje cigareta. Pušači vodene lule obično dim udišu dublje u svoja pluća, jer je za povlačenje dima kroz vodu potrebna veća snaga. Različite analize potvrdile su da duhanske nargile i neduhanske nargile prilikom sagorijevanja otpuštaju ugljični monoksid (CO) i druge otrovne supstance za koje se zna da povećavaju rizik za pojavu karcinoma grla, pluća, usta, oboljenja krvnih sudova i srca. Neka istraživanja pokazuju da je jedna nargila skoro ravna ispušenoj kutiji od 20 cigareta. Pušenje cigarete traje 5–7 minuta, pri čemu pušač sa oko 8–12 udisaja unese do 0.5 l duhanskog dima, dok upotreba nargile traje 20–80 minuta.Ne zaboravite ni vrlo upitnu higijenu pri konzumiranju nargile u pojedinim nargilhanama.

Elektronske cigarete nisu sredstvo za odvikavanje od pušenja kako se često pokušava predstaviti u javnosti, jer smjesa koju korisnik inhalira sadrži nikotin koji izaziva ovisnost.

Nikotinske vrećice i snus su proizvodi čijom konzumacijom nikotin puno brže ulazi u tijelo od cigareta. Spadaju u bezdimne proizvode koji se ne puše nego se koriste za oralnu upotrebu. Nikotinske vrećice sadrže poprilično velik procenat nikotina, pri čemu jedna vrećica može imati količinu nikotina kao kutija cigareta, znači lakše izazivaju nikotinsku ovisnost. Prosječna kutija snusa sadrži oko 60 miligrama nikotina, što je ekvivalentno količini nikotina u tri kutije cigareta. Dakle, snus nije nikakva sigurna alternativa cigaretama.

Proizvodi su dokazano štetni po zdravlje, sadrže više hiljada štetnih materija od kojih je 76 kancerogenih, a zbog nikotina u sastavu izazivaju ovisnost.
Proizvođači često ove proizvode promoviraju kao nešto što je manje štetno, manje opasno i kao sredstvo za odvikavanje od pušenja, stvarajući na taj način pogrešnu percepciju u javnosti da se radi o nekoj vrsti manje štetne alternative u odnosu na konzumaciju cigareta. Studije pokazaju upravo suprotno, i to da nikotin u sastavu ovih proizvoda izaziva ovisnost kao i drugi duhanski proizvodi te izaziva brojne štetne posljedice po zdravlje.
I dok se pitate jeste li se riješili ovisnosti, razmislite još jednom jeste li je samo zamijenili!

Djeca i mladi su u velikoj mjeri izloženi pasivnom pušenju, koje također ima izrazito negativne posljedice na zdravlje. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, djeca koje provedu nekoliko sati u zadimljenoj prostoriji s više pušača ili u zatvorenom automobilu s jednim pušačem, udahnu toliko štetnih hemikalija kao da su i sami popušili deset ili više cigareta. Duhanski dim koji ide u zrak ima veću koncentraciju štetnih supstanci od dima koji uvlači pušač. Koncentracija štetnih sastojaka iz duhanskog dima u zadimljenoj prostoriji, čak i nakon dva sata prozračivanja, još uvijek je iznad dopuštene granice.

Kada pričamo o prevenciji pušenja kod mladih izvan porodičnog okruženja, znanje o štetnom utjecaju pušenja je važno, ali nije dovoljno. Ključan je trenutak pretvaranja znanja u stavove.
Prioritetan i zajednički cilj roditelja, nastavnog osoblja, zdravstvenih radnika, kao i zajednice u cjelini, treba biti očuvanje zdravlja djece i mladih.

S obzirom na to da se stalno pojavljuju novi trendovi, posebno u oblasti duhanskih proizvoda, gdje duhanske industrije neprestano traže načine da zaobiđu zakone i reklamama o „manje štetnim proizvodima“ dopru do mladih, važno je da preventivne aktivnosti ne budu usmjerene isključivo na zabrane. Umjesto toga, fokus treba biti na izgradnji identiteta kod mladih – razvijanju vlastitog stava i promoviranju vrijednosti zdravog života. Samo tako će mladi moći prepoznati i odbiti štetne utjecaje iz okoline te donositi odluke koje su u skladu s njihovim zdravljem i dugoročnim dobrobitima.

Azra Halilović

—-

*Istraživanje o kockanju i korištenju interneta, te navikama konzumiranja duhanskih proizvoda, alkohola i marihuane među djecom i mladima u tri kantona Federacije Bosne i Hercegovine 2024. dostupno je ovdje.