Konferencija je okupila relevantne stručnjake iz oblasti obrazovanja, socijalne zaštite i zdravstva s ciljem jačanja međusektorske saradnje i pronalaska sistemskih rješenja za sve izraženiji problem nasilja među mladima. Posebno je istaknuto da se nasilje ne može posmatrati izolovano, već kao kompleksan društveni izazov koji zahtijeva uključivanje porodice, škole i institucija.

U ime Stručnog centra za prevenciju ovisnosti, značajan doprinos konferenciji dao je direktor Amir Hasanović, koji je imao čast da bude uvodničar skupa. U svom obraćanju naglasio je važnost primjene principa prevencijske nauke, posebno u kontekstu ograničenih resursa:

„Izuzetna čast što sam imao priliku ispred Stručnog centra za prevenciju ovisnosti kao uvodničar govoriti na temu prevencijske znanosti, te ukazati na značaj primjene pristupa za koje imamo dokaze da su djelotvorni. Resursi su nam svakako oskudni, moramo biti pametniji u odabiru i finansiranju preventivnih programa!“

Hasanović je također izrazio zahvalnost Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu na pozivu i kontinuiranoj saradnji u promociji kvalitetnih i naučno utemeljenih preventivnih praksi.

Tokom konferencije istaknuto je da su savremeni izazovi, poput prijetnji sigurnosti u školama, dodatno opteretili obrazovne institucije, koje se sve češće nalaze u ulozi žrtve šireg društvenog nasilja. Upravo zbog toga, naglašena je potreba za koordiniranim djelovanjem svih relevantnih aktera – od obrazovnog sistema, preko centara za socijalni rad, do zdravstvenih ustanova.

Konferencija PrevCon26 predstavlja nastavak kontinuiranih aktivnosti usmjerenih ka unapređenju prevencije nasilja, uključujući brojne kampanje, edukacije i razvoj novih politika. Zaključci ovog skupa poslužit će kao važna osnova za dalji razvoj strategija koje imaju za cilj stvaranje sigurnijeg i zdravijeg okruženja za djecu i mlade.

Učešće Stručnog centra za prevenciju ovisnosti na ovom značajnom događaju potvrđuje našu opredijeljenost ka promovisanju efikasnih, dokazima potkrijepljenih pristupa u prevenciji, kao i jačanju saradnje sa akademskom zajednicom i institucijama sistema.

The post Stručni centar za prevenciju ovisnosti na konferenciji PrevCon26 u Tuzli appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

Sjednici su prisustvovali članovi i članice Skupštine, predstavnici volontera, zaposlenici i saradnici, kao i partneri i prijatelji organizacije, koji su imali priliku upoznati se s ključnim rezultatima rada u protekloj godini, ali i planovima za budući period.

Na samom početku sjednice riječi dobrodošlice uputio je direktor Amir Hasanović te predsjednik Skupštine Tarik Smailbegović, nakon čega je izvršen izbor verifikacijske komisije i zapisničara, te predstavljen izvještaj o prisutnosti članova. U nastavku se prisutnima obratila predsjednica Upravnog odbora, Ivona Čelebičić ističući značaj transformacije u Stručni centar kao prirodan korak u razvoju organizacije, ali i potvrdu dugogodišnjeg rada, stručnosti i posvećenosti u oblasti prevencije ovisnosti, koja je izgrađena na temeljima svega onoga što je bio NARKO-NE.

Poseban fokus sjednice bio je na predstavljanju izvještaja o radu i finansijskog izvještaja za proteklu godinu, kroz koje su istaknuti ključni rezultati ostvareni tokom 2025. godine. Naglašeni su kontinuirani napori u razvoju preventivnih programa, jačanju saradnje s lokalnim zajednicama, kao i unapređenju stručnih kapaciteta organizacije, a oba izvještaja jednoglasno su usvojena od strane Skupštine.

Tokom diskusije o radu u prethodnoj godini, prisutni su imali priliku razmijeniti mišljenja, podijeliti iskustva i ukazati na izazove, ali i mogućnosti za dalji razvoj. Nakon konstruktivne diskusije, usvojeni su izvještaj o radu i finansijski izvještaj, čime je potvrđena transparentnost i odgovornost u radu Stručnog centra.

U nastavku sjednice predstavljen je Program rada za 2026. godinu, koji uključuje nastavak postojećih programa, razvoj novih inicijativa, te dodatno jačanje stručnog djelovanja i saradnje s relevantnim akterima u zajednici. Također, prisutnima su se obratili i gosti, partneri i saradnici, koji su izrazili podršku daljem radu i razvoju Stručnog centra.

Sjednica je završena zakuskom uz neformalno druženje, što je dodatno doprinijelo jačanju međusobnih veza i razmjeni ideja.

Zajednički zaključak ove Skupštine jeste da prelazak u Stručni centar za prevenciju ovisnosti predstavlja važan iskorak ka još kvalitetnijem i sistematičnijem djelovanju, te da prevencija ostaje ključna društvena odgovornost – ne kao trošak, već kao dugoročna investicija u zdravlje i dobrobit zajednice.

The post Održana 24. redovna sjednica Skupštine Stručnog centra appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE je stručna organizacija posvećena smanjenju rizičnih ponašanja među djecom, mladima i odraslima u Bosni i Hercegovini. Kroz edukaciju i mentorstvo, istraživanje, zagovaranje i umrežavanje, NARKO-NE povezuje savremena naučna saznanja iz oblasti prevencije ovisnosti s praksom na terenu.

Kroz pažljivo osmišljene programe prilagođene različitim uzrastima i kontekstima, NARKO-NE ostvaruje trajan pozitivan utjecaj na živote ranjivih grupa širom zemlje. Tokom 23 godine djelovanja, organizacija se profilirala kao vodeći akter u oblasti univerzalne prevencije ovisnosti u Bosni i Hercegovini.
Više informacija o radu Udruženja možete pronaći na www.prevencija.ba.

Zbog ukazane potrebe, NARKO-NE raspisuje javni oglas za prijem u radni odnos na određeno vrijeme (u trajanju od 12 mjeseci), s mogućnošću produženja.

Naziv pozicije
Asistent/asistentica na programu Stariji brat, starija sestra

Ukratko o programu

Program Stariji brat, starija sestra je preventivni mentorski program koji povezuje volontere/volonterke s djecom iz socijalno osjetljivih sredina s ciljem pružanja podrške kroz prijateljstvo, zajedničke aktivnosti i pozitivne uzore. Kroz redovna druženja, program jača socioemocionalne vještine djece, doprinosi njihovom samopouzdanju i razvoju zdravih životnih navika. Program se u Bosni i Hercegovini provodi više od 20 godina, uz brojne pozitivne primjere promjena u životima učesnika/učesnica.

Opis pozicije

Asistent/asistentica na programu Stariji brat, starija sestra pruža podršku operativnom i upravljačkom nivou provođenja programa i, po potrebi, organizacije.

Opis glavnih zadataka

• Priprema i provedba preventivnog mentorskog programa Stariji brat, starija sestra
• Suradnja s ustanovama socijalne zaštite i drugim institucijama i organizacijama u Kantonu Sarajevo
• Obavljanje pratećih logističkih zadataka neophodnih za nesmetano odvijanje aktivnosti
• Doprinos strateškom razvoju Udruženja
  Ova lista zadataka nije konačna i može biti dopunjena u skladu sa potrebama organizacije.

Kvalifikacije i iskustvo

Formalni uslovi za obavljanje poslova:

1. Završen I (prvi) ciklus odgovarajućeg studija visokog obrazovanja (dodiplomski studij) u trajanju od najmanje tri, odnosno četiri studijske godine, s akademskom titulom i stručnim zvanjem Bakalaureat/Bachelor za određenu oblast, odnosno završen II (drugi) ciklus odgovarajućeg studija visokog obrazovanja (postdiplomski studij), s akademskom titulom i stručnim zvanjem Magistra za određenu oblast; prednost imaju psihologija, pedagogija, socijalni rad, socijalna pedagogija, ali i druga stručna zvanja iz humanističkih oblasti
2. Poznavanje rada na računaru – Microsoft 365
3. Odlična jezička pismenost na B/H/S jezicima
4. Odlična pisana i usmena komunikacija
5. Poznavanje engleskog jezika (minimalno B1 nivo prema Zajedničkom evropskom referentnom okviru za jezike)
   Radno iskustvo nije nužan preduslov, ali volontersko iskustvo predstavlja prednost.

Dodatni uslovi

• Spremnost na učenje i rad u okvirima postojećih internih pravila i procedura NARKO-NE-a
• Spremnost na fleksibilno radno vrijeme, te kombiniranje rada u uredu, rada od kuće i terenskog rada
• Spremnost na učenje o prevenciji ovisnosti, radu s djecom i mladima i drugim temama relevantnim za rad Udruženja
• Spremnost na rad sa djecom iz socijalno osjetljivih sredina
• Organiziranost, odgovornost, samodisciplina u radu, vještine planiranja i praćenja vlastitog rada
• Odgovorno rukovanje informacijama i dokumentacijom, urednost i preciznost
• Spremnost na putovanja unutar i izvan BiH zbog stručnog usavršavanja i potreba organizacije
• Spremnost na korištenje različitih digitalnih alata koja olakšavaju i ubrzavaju procese rada

Najuspješnijoj kandidatkinji/kandidatu nudimo:

Ugovor o radu na puno radno vrijeme uz obavezan plaćeni probni rok od tri mjeseca
Mogućnost stručnog usavršavanja
Rad po naučno utemeljenim metodama u skladu s evropskim i međunarodnim standardima

Potrebna dokumentacija, kontakt i rokovi

Zainteresirani kandidati/kandidatkinje svoje prijave koje trebaju sadržavati biografiju (CV) i motivaciono pismo trebaju poslati na e-mail: posao@prevencija.ba do 10. 7. 2025. godine do 23:59.
Kandidati/kandidatkinje koji ne uđu u uži izbor će biti informirani o tome, a ostali će biti pozvani na intervju i procjenu kapaciteta (test znanja, vještina i sposobnosti).
Intervjuiranje odabranih kandidata/kandidatkinja će se obaviti od 21. do 25. 07. 2025. u prostorijama Udruženja NARKO-NE, Hermanna Gmeinera 13, Sarajevo.
Osoba koja bude odabrana za ovu poziciju trebala bi početi s radom 1. 9. 2025.
Udruženje zadržava pravo da ne zaposli nijednog kandidata/kandidatkinju u slučaju da ne ispunjavaju kriterije. U tom slučaju oglas će biti produžen.

The post Oglas za prijem u radni odnos appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

Na praksi su se upoznali sa radom i djelovanjem Udruženja, a pored uredskih zaduženja imali su priliku učestvovati i na radionicama i edukacijama koje NARKO-NE provodi sa različitim ciljnim grupama. Sve zapažanja i naučeno bilježili su u Dnevnik rada, a jedan od važnijih zadataka vezanih za njihovu struku je izrada socijalne anamneze i vođenje studije slučaja kako bi naučeno mogli primijeniti u budućnosti u radu s klijentima /korisnicima.

Koliko je praksa u NARKO-NE-u bila korisna studentima rekli su nam oni sami:

Kroz ovaj period, stekla sam brojna nova znanja i vještine koje će mi biti od koristi kako u daljnjem studiranju, tako i u životu općenito. Posebno sam shvatila koliko je okruženje u kojem radimo bitno za naše profesionalno i lično napredovanje. Interakcija s kolegama i mentorima pomogla mi je razviti bolje razumijevanje o radu u zajednici. – Binasa Šehić

Iskustvo u Udruženju NARKO-NE je meni od velike koristi, jer sam se lično usavršila, upoznala profesionalne ljude koji obavljaju svoj posao sa mnogo ljubavi, upoznala sam djecu i volontere iz Udruženja koji su mi polazna tačka za moj daljnji angažman u NARKO-NE-u. – Merjema Zahirović

Moja očekivanja su u potpunosti ostvarena. Upoznao sam se mnogim članovima i volonterima, a aktivnost koja je posebno na mene ostavila dojam je učešće u radionici na temu rad na sebi – poboljšanje komunikacije. Smatram da je to za mlade posebno korisno, kao i druge aktivnosti u kojima sam učestvovao a mogu biti korisne za budućeg socijalnog radnika. – Ajdin Šehović

Mentorica Ileana Šnur- Muratagić osvrnula se na to koliko je ovaj vid prakse koristan za studente/studentice:

Angažman u NARKO-NE-u je od velike vrijednosti za njih da uvide način rada u nevladinom sektoru. Ujedno im omogućava da se susretnu sa različitim zadacima i izazovima i načinom kako da ih riješe, a koji im mogu pomoći nakon završetka studija ako se odluče ili počnu raditi u NVO. Širok spektar djelatnosti u NARKO-NE-u pruža dobru podlogu i za druge poslove u kojima se možda pronađu. Mislim da je važno kao mentorica prenijeti stečeno dugogodišnje znanje ali ih i podstaći da se uključe u volonterske aktivnosti koje će im omogućiti nova poznanstva, druženje i rad na sebi. Kroz aktivnosti u NARKO-NE-u uče o socijalnom radu kao pomažućoj djelatnost čija je podrška usmjerena na unapređenje zdravog života kod mladih, djece i cjelokupnog društva.

Radujemo se što možemo naša znanja podijeliti s drugima i biti motivacija za njihov budući posao i poziv koji su odabrali. S nestrpljenjem očekujemo novu grupu studenata i nove uspomene koje bilježimo u našoj NARKO-NE priči.

Ajsela Kučinar

The post Radujemo se dijeljenju znanja s drugima appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

Šećer nije samo prijetnja zdravlju zuba, a znamo da je jedan od glavnih uzročnika karijesa. Prema istraživanjima, konzumiranje previše šećera može pridonijeti srčanim bolestima, pretilosti, dijabetesu tipa 2, visokom kolesterolu i visokom krvnom tlaku – svim stanjima koja mogu dovesti do kroničnih zdravstvenih problema.

Glavni cilj tridesetodnevnog izazova je izbaciti sve izvore dodanog šećera, a umjesto toga se fokusirati na konzumiranje hranjivo bogate, cjelovite hrane koja ne sadrži dodane šećere.

Svaki način prehrane koji smanjuje ili izbacuje dodani šećer imat će koristi za cjelokupno zdravlje, posebno među ljudima koji redovito konzumiraju namirnice s velikim količinama dodanog šećera kao što su: gazirani sokovi, slatkiši, slatka peciva, slatke pahuljice za doručak, zaslađeni napici i još mnogo toga.

Prirodni šećeri, koji se nalaze u hrani poput povrća, voća i mliječnih proizvoda su prihvatljivi za unos.

Dodatni benefiti smanjenja unosa šećera su: gubitak tjelesne težine, čistija koža i manje podočnjaka, povećanje energije, zdravija jetra, smanjeni simptomi anksioznosti i depresije.

Ali oprez! Cilj za potpuno izbacivanje šećera zauvijek za mnoge je nerealno i vrlo brzo se mogu vratiti na unos i više šećera nego prije izazova. No sugar november je idealna prilika da osvijestimo koliko šećera unosimo u organizam i ostanemo dosljedni i nakon završetka izazova te smanjujemo postepeno unos šećera, steknemo zdravije navike i bolji odnos prema hrani koji možemo dugoročno slijediti.

I zapamtite, prirodni šećer je OK, izbjegavamo dodani, umjetni šećer. Fokus je na dugoročno zdravim navikama i poboljšanju zdravlja. Iako nema štetnih učinaka na fizičko zdravlje povezanih sa smanjenjem unosa šećera, činite to odgovorno i u kombinaciji sa zdravim izborom prehrane.

Azra Halilović

The post NO SUGAR NOVEMBER!? appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

Cilj mi je bio da se natjeram da zadaću radim odmah nakon zadnjeg časa, ni ne slutivši što me sve čeka iza tih vrata, i u narednih dvanaest godina mog odrastanja – kako bukvalno, tako i metaforički. Na radionice ću ići do prvog razreda srednje škole, a onda ću se prvi put i sama priključiti volonterskom angažmanu. S velikom željom da se probijem iz svoje čahure, da podignem glas, da se upoznam sa novim ljudima, i da se samo osjećam kao da pripadam u tim osjetljivim godinama kada nam je svima to najviše potrebno, NARKO-NE mi je to sve i pružio. Jednostavno, dobivao si nazad jednako onoliko koliko si davao, što te je motivisalo da daješ sve više i više.

Ubrzo, raspusti i vikendi su postali skoro sinonimni za „NARKO-NE vrijeme“. Čim prve zrake sunca udare na prozor, znam da samo čekam neki poziv da se pakuje ruksak i ide na izlet, na seminar, na edukaciju, ili na pripremni rad. Od glume do novinarstva, od radionica sa djecom do interkulturalnih večeri sa studentima iz cijele Evrope, od turizma do sporta, od pravljenja prirodnih kozmetičkih preparata do oslikavanja ulica i parkova – nije postojala aktivnost koju smo mogli organizovati, niti projekat koji smo mogli pokrenuti, a da smo od te ideje odustali. Nekoliko istih lica se, kao ja, počelo ukazivati u NARKO-NE-ovim prostorijama dovoljno dugo, da smo od „ja i ti“ prešli na „mi“. I mi, skupina nas vršnjaka – godinu-dvije gore-dolje, iz svih krajeva BiH, koji smo puni elana jurili za novim avanturama i izazovima i kvalitetno provedenim vremenom, postali smo jedna porodica, jedna generacija, koja je skupa odrasla, i diplomirala jednu životnu školu, a da toga nismo bili ni svjesni dok nije prošlo.

Znaš, NARKO-NE ima te neke skrivene džokere u rukavu kojima te tjera da zavoliš učenje, i da izađeš iz svoje zone komfora. Istina je, niko od nas se tamo sa 13-14 godina nije priključio zbog želje za nekim profesionalnim usavršavanjem niti zbog seminara (riječ za koju vjerovatno nismo nikad prije ni čuli), nego te privuku riječi „kamp“, „igra“, „ekskurzija“, „događaj“. A onda, kada dođeš, prije nego zabava može da počne, postoji onaj neki niz nekih tamo radionica od dva-tri sata o nekim „načinima komunikacije”, „osjećajima”, „vještinama prezentacije” i hrpi drugih stvari koje ne razumijemo, a kroz koje se moramo probiti da bi igra počela. I tako prvi put, drugi put, pa možda i treći, a četvrti – već počinješ da razumiješ, peti – već se počinješ radovati i tom dijelu „programa“, a svaki naredni – vjerovatno si ti baš ta osoba koja takve radionice i organizuje i vodi za one koji još ne razumiju.

NARKO-NE je bio i sigurna zona da svo to novostečeno znanje primijeniš u praksi u jednom sigurnom okruženju, bez osude i pritiska od težih posljedica. Tako sam ja ko zna koliko puta prekinula neku svoju prezentaciju pred drugim volonterima zbog treme govora pred grupom, a danas držim sastanke sa klijentima bez pola muke. Pisala sam članke koji su prošli kritičke ruke uredništva Časopisa dovoljno puta da sam se pisanjem naknadno počela i profesionalno baviti. U situacijama u kojim moram prići strancu i pitati ga za neku informaciju, i dan danas se ohrabrujem tako što se pravim da se igram Letećeg reportera. Svaki put kada pišem neki novi projekat na poslu i kada se uplašim predstojećeg izazova, zamišljam da je zapravo u pitanju radionica, i da popunjavam pripremni formular. A, koliko mi je puta zagorjela piletina kada smo pokušavali na jednom projektu početi kuhati u prostorijama umjesto da kupujemo užinu u pekari – nećemo ni komentarisati. Ali, recimo, danas mnogo više volim svoju kuhinju od pekare – i ne, nikada mi nakon tog projekta više piletina nije zagorjela. I tako, kroz te male déjà vu momente, shvatiš zapravo koliki je samo NARKO-NE dio tebe. A to nije samo moje individualno iskustvo, što je i najljepši dio cijele ove priče. Postoji ovaj elemenat „mi“, ova porodica NARKO-NE-ovaca koji su u jednom trenutku za mene svi bili „leteći reporteri“ bez imena, koji su svi drhtali prvi put kada su podigli glas u krugu, koji su sjedili preko puta mene i brojali materijal za radionicu dok sam ga ja popisivala, i mnogi od kojih su (na obostrano žaljenje) jeli tu moju zagorenu piletinu i pravili se da je okej.

I dok dišemo, bit ćemo povezani kroz taj zajednički život koji smo proveli tamo, i niko od nas nikada uistinu neće biti sam. Zaista, bez imalo pretjerivanja ili uljepšavanja, činjenica da smo danas kompletne ličnosti, koje se znaju snaći u bilo kakvoj nepredviđenoj situaciji se našle, koje znaju razlikovati kritiku od pridike i koje znaju šta je iskren drugarski odnos, je sve zaslugom NARKO-NE-ove životne škole koju smo pohađali sa ruksacima u kojima su tek vreće za spavanje, sveščice za bilješke, i jedna velika dobra volja. A, šta ti još i treba?

Danas gazim dvadeset petu, moja volonterska karijera je odveć otplovila na lađi odrastanja, moja generacija NARKO-NE-ovaca se raštrkala po svim kutovima svijeta, a neki novi klinci upravo u ovom trenutku pakuju svoje ruksake i tek počinju pisati svoju NARKO-NE priču. A, da postoji tamo negdje neka spravica sa kojom možeš vratiti kazaljke na satu, ja bih svoju isto tako vratila na početak, i sve ponovila — bez ijednog trena razmišljanja.

The post NARKO-NE životna škola, Emina Sarajlić appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

Kao „velika sestra“ trebate biti odgovorni, tačni, održavati dato obećanje, biti tu za “mlađeg brata ili sestru”, rješavati ili pronalaziti rješenja za neke probleme, prepreke. U isto vrijeme trebate postaviti granice što nije nimalo lako jer vas ponesu i raznorazna osjećanja, ali uvijek se vraćate na ulogu „velike sestre“ koja ima i empatiju ali sve rješava i razumom.

U projektu sam bila dvije godine i bila sam „sestra“ jednom dječaku, s kojim sam imala divan odnos. Zajedno smo „rasli“ i učili kako se snalaziti u avanturi koja se život zove. Na projektu sam imala podršku i od ostalih „starijih sestara i braće“ i bili smo kao jedna velika porodica.

Odabir mog zvanja psiholog, tada sam studirala, volontiranje na projektima, sve me usmjeravalo na pomagačku profesiju. Sada radim u drugoj državi, u bolnici gdje sam našim pacijentima sa Balkana nešto poput „starije sestre“, njihov sam prevodilac, vodič kroz liječenje teških oboljenja, podrška i osoba na koju mogu računati 24/7.

The post Putokaz u profesionalnu budućnost, Jasmina Kokić-Kocamese appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

NARKO-NE je mene susreo sa različitostima i naučio me da volim i one koji nisu nalik meni. Izgradili smo zajedno mrežu prijateljstava koji traju preko deset godina. Volonterizam je način života koji živiš bezuvjetno i iskreno. A kad odrasteš, shvatiš kako je bilo vrednije od bilo koje druge aktivnosti. Volonterizam je za mene značio iskustvo, odrastanje, prijateljstvo, puniji CV, razvoj vještina, usmjerenje.

Kada sam otišla na fakultet, veoma brzo sam se uklopila i lako sam savladavala gradivo jer sam naučila kako učiti i stekla sam mnogo znanja. Ono što vam volontiranje pruži, formalno obrazovanje ne može nikada. Odgovorno tvrdim da za Nermanu kakvu danas vidimo je odgovoran NARKO-NE sa svim svojim trenerima i volonterima. Ja sam se osjećala kao kod kuće, da me ljudi cijene i iz mog teenage-bunta znaju izvući najbolje. To vam ne mogu roditelji kući pokazati. Naučio me kako se snalaziti u velikim krugovima ljudi, u prostoru, velikim gradovima. Kako je putovati sam, kako je živjeti izvan granica vlastite općine.

NARKO-NE je put odrastanja i razvijanja u sredini potpuno drugačijoj od naše. Tam’ gdje je ljudstvo ispred imena, vjere, boje kože, uvjerenja i svega ostalog. Uvijek kažem kako mi tu nismo bili samo broj koji je trebao proći edukaciju. Imali smo ime i prezime. Imali smo porodicu u sestri Magdaleni, Andrei, Dajani, Jasmili, Tariku i svima ostalima. Učili su nas kako voljeti, kako preboljeti. Ma svemu su nas učili.

Projekt Preventeen mi je pružio znanja i upoznao me sa novinarima koji su me usmjeravali dalje. Danas za svoju poslovnu karijeru i za svoje stavove i zrela razmišljanja, za prave prijatelje, zahvaljujem najprije NARKO-NE-u pa tek onda sredini i fakultetu. Ja sam odrastala i razvijala se uz NARKO-NE, uz Preventeen i ostale projekte. Dokle god imam razuma, stajat ću iza tvrdnje da vrijedi i da bih opet. I nikad ne poželim da odem nekud dalje, od malog Preventeenovog bratstva.

The post Putokaz u profesionalnu budućnost, Nermana Suša appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.