Ovisnost predstavlja biološku, psihološku i socijalnu pojavu (različite definicije daju različit značaj svakom od ovih segmenata) kompulsivne i prekomjerne upotrebe psihoaktivnih supstanci ili rizičnih ponašanja uprkos štetnim posljedicama i dominaciji te supstance ili ponašanja nad ostalim aspektima života.

Ona uključuje neodoljivu želju za konzumiranjem sredstava ovisnosti, bilo redovito ili povremeno, s ciljem postizanja psihičkog učinka ili izbjegavanja nelagode uzrokovane nedostatkom sredstva ovisnosti. Obično pojam ovisnosti mnoge asocira na beskućnike koji su napustili školu, jedva govore i drogiraju se u mračnim i prljavim uličicama. Međutim, važno je shvatiti da se ovisnost može desiti bilo kome i da se može postati ovisan gotovo o svemu. 

Iako ovisnost obično povezujemo se upotrebom legalnih ili ilegalnih supstanci, istraživanja ukazuju na to da se ovisnost sve češće manifestira kroz ovisnička ponašanja. Ta ponašanja, koja često izmiču kontroli, mogu ozbiljno narušiti zdravlje i socijalno funkcioniranje osobe. Neki od primjera ovisničkih ponašanja su: kockanje, ovisnost o internetu, ovisnost o video igricama, ovisnost o kupovini, ovisnost o radu i drugi oblici ponašanja koji mogu postati nekontrolisana navika.

Važno je istaknuti da ne znači da će svaka osoba koja konzumira neke supstance ili prakticira određena ponašanja automatski postati ovisna. Nastanak ovisnosti je proces koji se razvija postepeno. Ako nam konzumiranje alkohola tokom vikenda s prijateljima pruža zadovoljstvo i užitak, povremeno ćemo se opustiti na taj način. Ključna komponenta za užitak je svijest. Želja za osjećajem ugode univerzalan je motiv, a kada imamo različite načine za postizanje tog osjećaja, nismo izloženi riziku ovisnosti i ne prelazimo u sljedeću fazu u procesu razvoja ovisnosti – naviku. Do ovisnosti dolazi upravo onda kada biramo pogrešne načine da bi se osjećali bolje. To možemo predstaviti kroz model klavira. Zamislite svoj život kao klavir, gdje su sve aktivnosti i navike koje koristite kako biste poboljšali svoje raspoloženje poput tipki. Što ih više imate, to je muzika vašeg života bogatija, ljepša i ugodnija. Čak i ako imate neke tipke koje nisu baš dobre (poput alkohola, energetskih pića…), ukoliko imate dovoljno drugih koje ravnomjerno koristite, ti loši tonovi, neće značajno oštetiti vašu melodiju. 

Proces nastanka ovisnosti je individualan i zavisi od tri faktora: ličnost, supstance/rizična ponašanja i okolina. Faktor ličnosti odnose se na: nedostatak samopouzdanja, nedovoljno razvijene društvene vještine, pozitivan stav prema korištenju supstanci, želju za dokazivanjem na društveno neprihvatljive načine, sklonost rizičnim ponašanjima… Faktor okruženja podrazumijeva sve sisteme u kojem pojedinac boravi. To su prije svega porodica, škola ili radno mjesto. Način komunikacije u porodici, odgojni stilovi, iskazivanje emocija, društvo, samo su neke od komponenti koje mogu igrati ulogu u razvoju ovisnosti. Treći faktor se odnosi na sredstvo ovisnosti. Na to, da li će mlada osoba probati neko sredstvo ovisnosti, uticat će i to, da li je riječ o ilegalnoj ili legalnoj supstanci, da li je korištenje supstance opće prihvaćeno među odraslima – kao što je npr. pušenje cigareta, da li je korištenje popularno među mladima i da li je zakonski regulisano. 

Za kraj, važno je da znamo da se ovisnost može desiti bilo kada i bilo kome i da upravo zbog toga svi trebamo znati o ovoj temi. To znanje je važno za nas, za naš zdrav i ispunjen život.

Anisa Čelik 

The post Na čemu si ti? appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

EUSPR konferencija je bila prilika da se predstave uspješni i kvalitetni preventivni programi i intervencije i razmjene iskustva u oblasti prevencije ovisnosti, a svečano otvaranje konferencije bilo je 4.10. u Vijećnici.

Ministrica Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke FBiH prof. dr. Jasna Duraković na otvaranju je pohvalila je dosadašnju saradnju sa NARKO-NE-om: Radujem se da ćemo i dalje sarađivati. Kroz dijalog, razmjenu ideja i iskustava, nadamo se stvaranju konkretnih rješenja koja će unaprijediti našu sposobnost da odgovorimo na izazove ovisnosti i promoviramo zdravlje.

Tema ovogodišnje konferencije bila je Optimiziranje preventivnih infrastruktura. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike zvanični je partner konferencije, a savjetnik ministra Tarik Smailbegović istakao je da je obaveza ministarstva da prati evropske standarde kvalitete za naučno zasnovanu prevenciju i te standarde primjenjivati kroz strateške dokumente i aktivnosti koje podržavaju. Prethodi im, kako je kazao, period kad treba dokazati stručnoj javnosti ali i građanima koliko vrijedi ulagati u prevenciju ovisnosti i koliko je isplativije u odnosu na tretman.

Na konferenciji su predstavljena istraživanja iz različitih zemalja, preventivne strategije, regulatorne intervencije koje su itekako potrebne za uspješnu prevenciju, standardi kvalitete, preventivni programi u radu sa različitim ciljnim skupinama i mnogi drugi sadržaji koji su obogatili učesnike i učesnice za nova znanja i iskustva.

Gregor Burkhart, predsjednik EUSPR-a ističe da je njihov cilj provođenje naučno zasnovane prevencije koja će ljude činiti više rezilijentnim i stvoriti sigurnije i zdravije okruženje: U Bosni i Hercegovini, uz pomoć NARKO-NE organizacije provodimo Evropski prevencijski kurikulum za donosioce odluka ili ljude koji imaju utjecaja na donošenje odluka i to će na kraju promijeniti sistem, da ljudi nauče da prevencija nije pričanje o drogama nego davanje ljudima vještine.

Biti domaćin prestižnog skupa poput ovoga koji se održava jednom godišnje u Evropi, potvrđuje opredijeljenost, znanje, iskustvo i rezultate koje ima BiH u oblasti prevencije.– Amir Hasanović, izvršni direktor NARKO-NE.

EUPR konferenciju podržava i Evropski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama.

Azra Halilović

The post Održana 14. konferencija Evropskog društva za prevencijska istraživanja u Sarajevu appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.

Realizaciju projekta podržao je Balkan Trust for Democracy, a predstavnica donatora Snežana Vuković iskazala je zadovoljstvo saradnjom sa NARKO-NE-om jer se ranije nisu bavili temom porodice i fokus im je bio više na posljedicama, a ne na prevenciji. Nakon pandemije uvidjeli su koliko je zapravo potrebno podržati porodice u izazovnom okruženju i to su ostvarili kroz ovaj projekt.

Kroz projekt je implementiran program Snažne porodice (Strong Families) UN agencije United Nations Office on Drugs and Crime. Program je implementiran u više od 40 zemalja svijeta, a predstavnica UNODC-a dr. Karin Haar predstavila je podršku porodicama na globalnoj razini uz pomoć UNODC-ovih resursa za obiteljske vještine.

Udruženje NARKO-NE je program implementiralo u Kantonu Sarajevo u saradnji sa JU Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo, KJU Dom za djecu bez roditeljskog staranja Sarajevo, KJU Porodično savjetovalište Sarajevo, KJU Odgojni centar Kantona Sarajevo i SOS Dječija sela BiH Sarajevo. Realizaciju programa podržalo je i Ministarstvo sigurnosti BiH.

Stručna saradnica za programe prevencije u porodici ispred NARKO-NE-a, Alma Hadžiskakić predstavila je aktivnosti koje su se realizirale kroz projekt. Jedan aspekt rada bio je podrška djeci u riziku (rad volontera/volonterki sa djecom u riziku), a drugi aspekt je bio rad sa porodicama. Oko 80 porodica usvojilo je nove vještine kao što su roditeljsko samopouzdanje i vještine za adekvatnu brigu o djeci, nošenje sa stresom te generalno unapređenje mentalnog zdravlja svih članova porodice. Zahvaljujući tim promjenama, program je učinkovit u prevenciji širokog spektra socijalnih i zdravstvenih problema, uključujući sprečavanje upotrebe supstanci, nasilja nad djecom i nasilja nad mladima i kriminala. Ključni izazovi sa kojima se porodice suočavaju identificirani su kroz grupni rad učesnika, a to su: egzistencija, nedostatak zajedničkog slobodnog vremena, uticaj savremene tehnologije na porodicu, kriza sistema vrijednosti, neprilagođen plan i program obrazovnog sistema, nasilje u porodici, ovisnost i mnogi drugi.

Učesnici su se složili da su neki od resursa koji nedostaju i na kojima je potrebno dalje raditi: sistemska izgradnja kapaciteta, uključivanje donosioca odluka u naučno zasnovane programe i jačanje postojećeg stručnog kadra. Kroz panel diskusiju panelisti su razgovarali o odgovornostima i izazovima ustanova, vrstama preventivnih porodičnih intervencija te najznačajnijim preventivnim programima u porodici utemeljenim na dokazima.

Realizacija projekta i završna konferencija je bila prilika za osnaživanje i uvezivanje različitih segmenata društva kako bismo prevenirali socijalno isključivanje djece i porodica u riziku.

*Projekat “Snažne porodice – zdrava djeca” je podržan od The Balkan Trust For Democracy, projekta the German Marshall Fund SAD-a i USAID-a.

The post Prevencija u porodičnom okruženju – put ka zdravijem bosanskohercegovačkom društvu appeared first on Stručni centar za prevenciju ovisnosti.